Kliofakt: Osvrt na izjavu Krešimira Rotima o broju ekshumiranih na području Koncentracijskog logora Jasenovac

17. srpnja 2025. One comment

Prije nekoliko dana na Facebook-stranici riječke podružnice stranke Most objavljena je video-snimka Krešimira Rotima u kojoj govori kako ustaše nisu bili fašisti, kako nisu prodali Dalmaciju Italiji te kako je u ustaškom logoru Jasenovcu nađeno 440-ak, odnosno po neslužbenim procjenama, 600 tijela.

Video je brzo uklonjen sa stranice,[1] a Mostov saborski zastupnik Nikola Grmoja (inače profesor povijesti i sociologije) rekao je da je Rotim povjesničar, da “ima pravo na svoje stavove”, pa je i njegov video takvog karaktera, a ne političko stajalište: “Rotim je povjesničar, ima pravo na svoje stavove na čemu, uostalom, povijesna znanost počiva, na propitivanju. U tom smislu video je više takvog karaktera, a ne neki politički stav, to traje minutu i 30 i onda u političkoj izjavi morate paziti što govorite, a u nekom povijesnom osvrtu na neke stvari imate određenu slobodu”.[2]

Rotimove izjave brzo su demantirane u dijelu medija, postale predmet osporavanja, kritiziranja i ismijavanja, kao i zabrinutosti što je Rotim povjesničar.[3]

Jedna Rotimova izjava ostala je međutim nedovoljno osporena: „U Jasenovcu i Donjoj Gradini provedeno je nekoliko serija iskapanja. Otkriveno je oko 440-ak leševa, a s neslužbenim procjenama dolazimo do brojke oko 600. Kako je moguće na mjestu na kojem je ubijeno preko 83 tisuće ljudi da se na njemu ne nalaze barem natruhe takvog ogromnog zločina?“

Treba napomenuti da se Rotim kada govori o Jasenovcu izravno poziva samo na već s razlogom osporavanu knjigu Nikole Banića i Mladena Koića Jasenovački popis – Lažne žrtve,[4] ne spominjući primjerice kako je prije nekoliko godina izašla knjiga u kojoj su opisana sama iskapanja.

Dakle, što se tiče ekshumacija, brojke iz ove Rotimove izjave su izmišljene, a u literaturi demantirane. Samo na lokalitetu Uskočka šuma kod stare Gradiške u dvije ekshumacije pronađeno je 967 leševa. O poslijeratnim ekshumacijama pisao je Đorđe Mihovilović u fotomonografiji Jasenovac 1945.–1947. u kojoj je objavljeno čak 796 fotografija snimljenih na lokaciji logora Jasenovac u razdoblju od 1945. do 1947. godine među kojima su i fotografije ekshumacija.[5]

U zajedničkim rakama u tzv. Uskočkoj šumi kod Stare Gradiške provedena su dva iskapanja. Prvo iskapanje organizirano je između 15. i 18. travnja 1946. godine. Na lokalitetu Uskočka šuma oko 10-12 km uzvodno od Stare Gradiške otkopane su ukupno četiri masovne grobnice. Izvađeno je ukupno 528 leševa od kojih 107 muških, 371 ženskih i 50 dječjih. Na osnovu odjeće, usporedbe fotografija, osobnih predmeta i sl., pregledano je 439 leševa od kojih je 114 identificirano. Procijenjeno je da se u grobnicama dva i tri nalazi još oko 500 neizvađenih skeleta.

U periodu 11-20. svibnja nastavilo se s ekshumacijama na ukupno tri lokacije. Na lokalitetu u Uskočkoj šumi nastavljeno je iskapanje u grobnicama br. II i III, te je izvađeno još 439 leševa. Tako je u obje ekshumacije sveukupno pronađeno 967 leševa (311 muških, 467 ženskih i 189 dječjih) od kojih je identificiran 221.

Dana 15. lipnja započela su otvaranja grobnica u blizini Zavoda u Staroj Gradiški. Kopalo se na 13 lokacija na istočnoj strani bedema, na mjestu današnjeg igrališta NK „Sava“. Nakon toga i sjeverno od sjeverozapadnog ugla logorskog zida. Istočno od bedema pronađeno je oko 800 humaka koji dijelom predstavljaju pojedinačne grobnice, dok je u dijelu grobnica pronađen veći broj leševa. Komisija je na osnovu toga procijenila da se u grobnicama nalazi oko 3000-3200 žrtava.

Sjeverozapadno od bedema 17. svibnja pronađena je masovna grobnica dimenzija 3,20 x 3,20m s oko 600 leševa, koji zbog stanja raspadanja nisu ekshumirani. U isto vrijeme (16. svibnja) otvorena je i masovna grobnica dimenzija 14 x 4m na lokalitetu Međustrugovi. Ondje su pronađeni posmrtni ostaci žrtava u raspadnutom stanju, nagi, bez grobnih priloga. Njihova smrt datirana je u 1942. godinu. Izdvojena su svega četiri leša i predana predstavnicima ŽBO iz Zagreba, nakon čega se (zbog izviranja vode i nemogućnosti identifikacije žrtava) prekinulo s iskapanjem. Komisija je na osnovu površine grobnice, položaja i stanja leševa procijenila da se u njoj nalaze posmrtni ostaci najmanje 960 žrtava.[6]

Za razliku od Rotima koji smatra da su „te teme i nakon devedesetih u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj, kako si volimo tepati, još uvijek pod dogmom i još uvijek se promatraju prvenstveno iz vizure partizanskog narativa Drugog svjetskog rata i dosega komunističke historiografije“,[7] mnogi od nas s pravom drže da je u suvremenoj hrvatskoj historiografiji o jasenovačkom logoru smrti i njegovim mnogobrojnim žrtvama objavljeno dovoljno stručno pouzdanih knjiga.

Mario Šimunković

[1] https://www.index.hr/vijesti/clanak/mostovac-koji-je-branio-ustase-povijest-hrvatske-nece-pisati-komunisti-i-velikosrbi/2690511.aspx

[2] https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/grmoja-brani-rijeckog-mostovca-koji-smatra-da-ustase-nisu-bili-fasisti-on-je-povjesnicar-15604020

[3] Damir Pilić: Jadan momak je sve pomiješao: https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/nas-novinar-o-mostovcu-koji-sumanuto-tvrdi-da-ustase-nisu-fasisti-i-nisu-prodali-dalmaciju-jadan-momak-je-sve-pomijesao-1489599?cx_linkref=du_home_regionalni_top_modul_-_bitne_vijesti

Sanja Modrić: Mostovac koji brani ustaše profesor je povijesti, ima diplomu i može djecu učiti o zlim partizanima. E to je jezivo: https://www.telegram.hr/komentari/mostovac-koji-brani-ustase-i-pavelica-profesor-je-povijesti-i-moze-djecu-uciti-o-zlim-partizanima-e-to-je-strasno/

[4] Upozorenje stručnoj javnosti: knjiga Nikole Banića i Mladena Koića „Jasenovački popis – Lažne žrtve“,

https://historiografija.hr/?p=41869

[5] https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nova-knjiga-s-ekskluzivnim-povijesnim-fotografijama-rusi-mit-revizionisticke-desnice-u-jasenovcu-poslije-rata-nije-bilo-komunistickog-logora-6135986

[6] Mihovilović, Đ. (2016). Jasenovac 1945.–1947. Fotomonografija. Jasenovac: JUSP Jasenovac, str. 38-41.

[7] Viktor Peterlin: Uzrujao je mnoge svojim videom, za Narod.hr Rotim poručuje: Ljevici se ne treba ispričavati,

https://narod.hr/hrvatska/uzrujao-je-mnoge-svojom-videom-za-narod-hr-rotim-porucuje-ljevici-se-ne-treba-ispricavati

Ilustracija: Muza Clio godine 2000. (iz knjige Mirjane Gross Suvremena historiografija, Zagreb 1996.)

Reagiranja na objave iz rubrike “Kliofakt”, kao i nove polemičke priloge namijenjene toj rubrici, možete slati na e-mail adresu urednika portala Historiografija.hr bjankovi@m.ffzg.hr

Napomena: U međuvremenu je u medijima objavljeno još priloga povodom izjava Krešimira Rotima

https://www.24sata.hr/news/povjesnicare-zgrozio-mostovac-kojem-ustase-nisu-fasisti-takve-treba-ignorirati-nisu-bitni-1063566

https://www.telegram.hr/komentari/proustaski-agitator-koji-negira-jasenovac-ima-diplomu-katolickog-sveucilista-a-rektori-i-fuchs-ni-da-beknu