Snježana Koren i Dea Marić – Koncepti kojima razumijemo svijet oko sebe: godinu dana projekta KOMPaS

17. rujna 2026. Leave a comment

Snježana Koren i Dea Marić

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Koncepti kojima razumijemo svijet oko sebe: godinu dana projekta KOMPaS

Prije godinu dana, 1. listopada 2025., na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu započeo je četverogodišnji projekt Hrvatsko obrazovanje između nacionalnog i globalnog – kako istražujemo i podučavamo temeljne koncepte za razumijevanje modernog i suvremenog društva, skraćeno KOMPaS (šifra NPOO 581-990-1027). U nazivu stoji i pitanje kojim se projekt vodi: razumiju li mladi ljudi koncepte poput nacije, države, demokracije, rata ili identiteta dovoljno dobro da im oni doista mogu poslužiti kao alati za razumijevanje svijeta oko sebe?

Projekt je financiran sredstvima Europske unije kroz program NextGenerationEU. Okuplja interdisciplinarni tim povjesničara, sociologa, psihologa te stručnjaka za učenje i podučavanje povijesti i sociologije s Odsjeka za povijest i Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uz vanjske suradnike s Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu te Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac. Voditeljica projekta je dr. sc. Snježana Koren, a članovi istraživačkog tima su dr. sc. Tvrtko Jakovina, dr. sc. Rodoljub Jovanović, dr. sc. Nikola Tomašegović, dr. sc. Đurđica Degač, Dea Marić, Loranda Miletić, doktorand Ivan Ćorić te diplomantice Tamara Krešić i Irena Raguž. Projekt će trajati do 2029. godine.

Projekt polazi od pretpostavke da koncepti poput države ili nacije nisu tek definicije koje učenici trebaju naučiti za ocjenu iz povijesti ili sociologije, već temeljni spoznajni aparat koji mladima omogućuje razumijevanje društva u kojemu žive i aktivno sudjelovanje u raspravama o važnim društvenim pitanjima. No, kurikulumi povijesti uglavnom su usmjereni na podučavanje konkretnih povijesnih događaja i procesa, dok se manje pažnje posvećuje samim konceptima koji daju smisao tim sadržajima. Primjerice, da bi učenik doista razumio naslov nastavne jedinice „Uzroci Francuske revolucije“, nije dovoljno poznavati činjenice o događajima iz 1789. godine. Potrebno je razumjeti i značenje dvaju ključnih koncepata: uzroka i revolucije. To podrazumijeva više od pukog memoriranja njihovih definicija. Učenici trebaju razviti sposobnost primjene tih koncepata na različite povijesne situacije, jer upravo oni predstavljaju misaoni okvir za tumačenje konkretnih zbivanja. Za razliku od povijesti, kurikulumi sociologije su u većoj mjeri organizirani oko temeljnih društvenih koncepata. No, sociologija se najčešće podučava samo jednu godinu u gimnazijskom obrazovanju. Nasuprot tome, povijest se podučava i u osnovnoj školi i u različitim tipovima srednjih škola pa stoga ostaje ključan predmet za sustavni razvoj konceptualnog vokabulara potrebnog za razumijevanje modernog i suvremenog društva.

Istraživački tim pristupa proučavanju ovih koncepata iz tri disciplinarna kuta. Didaktika povijesti razlikuje supstantivne koncepte, poput države, revolucije ili autoritarizma, od disciplinarnih, koji se odnose na to kako povjesničari istražuju i objašnjavaju prošlost (uzroci, posljedice, promjene, izvori, perspektive, interpretacije). Sociologija prati sličnu logiku svojim aparatom koji s jedne strane čine koncepti poput identiteta, nejednakosti, obitelji koji se odnose na konkretne društvene fenomene, a s druge strane koncepti poput sociološke imaginacije i razina društvene stvarnosti koji predstavljaju alate za interpretaciju društvenih fenomena. Psihologija pak objašnjava zašto su koncepti uopće potrebni: oni su način na koji um povezuje pojedinačne informacije u prepoznatljive obrasce i strukture (generalizacije, kategorije, klasifikacije, principe, teorije, modele).

Istraživanje je podijeljeno u nekoliko faza. Prva faza obuhvaća analizu koncepata u osnovnoškolskim i srednjoškolskim kurikulumima te visokoškolskim silabima, kako bi se utvrdilo koji se koncepti pojavljuju u tim dokumentima te što se utječe na njihov odabir, razradu i interpretaciju. U ovoj fazi predviđena je i anketa među nastavnicima povijesti i sociologije o tome kako te koncepte podučavaju.

Druga faza, koja slijedi u naredne dvije godine, bit će usmjerena na učenike. Intervjuima i fokusnim grupama ispitivat će se ne samo kako mladi kognitivno razumiju te koncepte, nego i kako na njihovo poimanje demokratskih i građanskih vrijednosti utječu emocije i pripadnost različitim društvenim, pa i etničkim skupinama. Treća, završna faza, projekta KOMPaS vraća se u učionicu: na temelju rezultata istraživanja u prve dvije faze projekta nastojat će odgovoriti na potrebe nastavnika i učenika te utjecati na unapređenje nastavne prakse. Zato se planiraju radionice za nastavnike povijesti i sociologije te izrada repozitorija nastavnih materijala o učenju i podučavanju o odabranim konceptima.

Konkretni rezultati vidljivi su već u prvoj godini projekta. Nakon analize kurikuluma i silaba, istraživački tim odabrao je koncepte na kojima će se dalje raditi, kako zbog njihove frekventnosti, tako i njihove važnosti za razumijevanje suvremenog društva. U središtu su rat, država i nacija te s njima povezani koncepti poput identiteta, ideologije, demokracije, migracija i nasilja. Pokrenuta je dubinska analiza artikulacije pojedinih koncepata u kurikulumima: Dea Marić i Đurđica Degač bave se nacionalnim identitetom u hrvatskim kurikulumima društveno-humanističkih predmeta, Snježana Koren konceptom rata u kurikulumima Hrvatske i Kantona Sarajevo, Nikola Tomašegović konceptima nacije i nacionalizma, a Rodoljub Jovanović i Dea Marić konceptom nasilja. Započeti su i intervjui s kreatorima i izvođačima visokoškolskih programa u Austriji i Njemačkoj koji se bave poviješću Hrvatske i Jugoistočne Europe. Tvrtko Jakovina i Ivan Ćorić prate kako se u tim programima prepliću nacionalne, transnacionalne i globalne perspektive. Uz to, u sklopu projekta nastavlja se istraživanje za doktorski rad Dee Marić o odnosu povijesnog mišljenja i prihvaćanja nacionalnih narativa kod mladih, diplomski rad Irene Raguž (mentor Nikola Tomašegović) o konceptu ideologije u udžbenicima povijesti, te istraživanje Tamare Krešić o odnosu između razumijevanja demokracije i kolektivne akcije na primjeru studentskih prosvjeda u Srbiji.

Rezultati istraživanja predstavljeni su i široj publici. Projekt je u svibnju 2026. predstavljen prvo na Trinaestom festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a potom i na Danu projekata Centra za teorijska istraživanja u humanistici na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Krajem kolovoza uslijedile su i dvije međunarodne konferencije na kojima su članovi projektnog tima održali ukupno pet izlaganja. Na konferenciji HEIRNET (History Educators Research Network) u Padovi Dea Marić i Rodoljub Jovanović predstavili su projekt te vlastita istraživanja, a Snježana Koren vlastito istraživanje nastalo u okviru projekta. Na 17. konferenciji Europskog sociološkog udruženja (ESA) u Varšavi svoja su istraživanja predstavile Đurđica Degač i Tamara Krešić.

Takva prisutnost na međunarodnim konferencijama u prvoj godini rada ukazuje na dinamiku kojom se projekt razvija. Sljedeće dvije godine tim će nastaviti sa započetim istraživanjima te raditi na pripremi i realizaciji anketnih upitnika i pitanja za fokusne grupe s mladima. Riječ je o dijelu istraživanja u kojem se dosadašnja teorijska i kurikulumska analiza susreće s iskustvima i stavovima učenika. Ta faza istraživanja treba pokazati kako i u kojoj mjeri mladi ljudi rabe koncepte predviđene kurikulumima i silabima za razumijevanje svijeta oko sebe te suvremenih društvenih i političkih pitanja.

Šifra projekta: NPOO 581-990-1027. Više o projektu KOMPaS na: https://web2020.ffzg.unizg.hr/projekti/#. Uskoro će biti dostupna i zasebna mrežna stranica projekta.

Views and opinions expressed are however those of the author(s) only and do not necessarily reflect those of the European Union or the European Education and Culture Executive Agency (EACEA). Neither the European Union nor EACEA can be held responsible.