INPUT: Digitalna historija (podcast) – Ep. 1, AI u historiografiji
Prva epizoda novog podcasta INPUT: Digitalna historija, portala Historiografija.hr, donosi razgovor o veoma aktualnoj i sveprisutnoj temi koja neizbježno utječe i na povjesničare – kako historiografski (posebno istraživački) koristiti umjetnu inteligenciju? Što pojava AI-a znači dugoročno za razvoj historiografije i je li sa sobom donijela više pozitivnih pomaka (ali i novih izazova), ili isključivo razloge za zabrinutost? Urednica i voditeljica emisije Tihana Kušter, o ovim, ali i mnogim drugim pitanjima, razgovara s gostom Filipom Šimunjakom.
Cijeli podcast možete poslušati na YouTube (https://www.youtube.com/@historiografijahr) i Spotify (https://open.spotify.com/show/033g07dqQvA5h1UJK1FRQ4) kanalima portala Historiografija.hr.
O podcastu i ideji
INPUT: digitalna historija serija je razgovora o promjeni koju u historiografiju unose digitalne metode i alati. Što tehnologija može u rukama povjesničara? Gdje otvara nova pitanja, gdje postavlja zamke i izazove, a gdje su joj granice?
Format je kratak i trodijelan. Svaki razgovor traje četrdesetak minuta, podijeljenih u tri samostalna dijela od kojih svaki prati jedan aspekt iste teme. Slušatelj može pratiti sva tri ili samo jedan dio.
Naziv je odabran zbog konotativne višeslojnosti. Input je istovremeno računalna naredba, unos podataka bez kojeg nema procesiranja ni analize, ali i povjesničarev prvi kontakt s izvorom, trenutak u kojem se donose odluke o tome što se mjeri, što se izostavlja i zašto. O inputu ovisi output.
Podcast je zajednički projekt portala Historiografija.hr i urednice dr. sc. Tihane Kušter s Odjela za povijesne izvore i digitalnu povijest Hrvatskog instituta za povijest.
EP. 1 – AI U HISTORIOGRAFIJI (Filip Šimunjak): Prva epizoda počinje tamo gdje i najveći dio današnjih razgovora – kod umjetne inteligencije. Ne raspravljamo o tome “je li AI opasan” i ne najavljujemo revoluciju. Razgovor s Filipom Šimunjakom, povjesničarem i leksikografom s Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu, kreće od konkretnih istraživačkih situacija i od toga što se u tim situacijama zapravo događa.
- 1. dio. AI: kreativnost i pisanje – Što se dogodi kada povjesničar AI-u povjeri pisanje i zna li AI zapravo pisati? Ovaj dio bavi se pitanjem autorstva, stilom i granicama između asistencije i zamjene. Je li ta granica tamo gdje mislimo da jest?
- 2. dio. AI: strojno čitanje i prevođenje izvora – Transkripcija, transliteracija, prevođenje. AI danas čita izvore koje ni mnogi stručnjaci ne bi čitali bez pripreme, a opći veliki jezični modeli u mnogome su nadmašili i dugo godina razvijani Transkribus. Razgovaramo o tome što strojno čitanje zapravo znači u praksi, gdje griješi i kako se ta greška uočava.
- 3. dio. AI: ekstrakcija i analiza – Kada je izvor pročitan i preveden, što s njim? Ovaj dio bavi se ekstrakcijom podataka, kvantitativnom analizom i agentskim načinom rada. Što kada AI ne samo pomaže nego i donosi odluke, ponekad krive? Koliko mu se može vjerovati i kako povjesničar zadržava kontrolu nad procesom?