Mario Šimunković: Knjige biografija žrtava koncentracijskog logora Jasenovac
Knjige biografija žrtava koncentracijskog logora Jasenovac
Većina knjiga o koncentracijskom logoru Jasenovac objavljenih do 2013. godine odnosila se na sjećanja preživjelih i dokumente vezane uz koncentracijski logor Jasenovac. Velik broj tih knjiga sadrži fragmente biografskih podataka jasenovačkih zatočenika, a neke knjige kao Leksikon NOR-a 1 i 2 ili Narodni heroji Jugoslavije sadrže biografije pojedinih osoba koje su stradale ili preživjele logor Jasenovac. Također postoje i biografske knjige o osobama koje su stradale u logoru Jasenovac poput one o Marijanu Krajačiću.[1]
Prvi popis žrtava logora Jasenovac prema podacima Statističkog zavoda Jugoslavije objavio je Bošnjački institut 1998. godine, odnosno objavio je pretisak fotokopije popisa Saveznog zavoda za statistiku koji je napravljen 1992. godine. Prvi službeni popis osoba koje su ubijene u koncentracijskom logoru Jasenovac objavilo je Spomen područje Jasenovac 2007. godine s ciljem pokušaja utvrđivanja broja ubijenih. Taj popis je temelj za biografski pristup istraživanju osoba koje su ubijene u koncentracijskom logoru Jasenovac.
Koncentracijski logor Jasenovac često se u javnosti svodi na brojke, procjene i polemike o ukupnom broju stradalih. Biografski pristup vraća uz ime i prezime životnu priču svakoj osobi. Time se žrtve prestaju promatrati kao masa imena ili brojaka, a postaju konkretne osobe sa svojim zanimanjima, svjetonazorima, obiteljskim vezama i društvenim ulogama. To je temelj dostojanstvenog sjećanja. S druge strane takav mikrohistorijski pristup pridonosi preciznijem utvrđivanju identiteta žrtava i smanjuje prostor za manipulacije žrtvama ili negacionizam.
U posljednjih dvadesetak godina izdano je više knjiga i publikacija u kojima su obrađene biografije zatočenika. Iako je u njima obrađeno manje od jedan posto biografija žrtava, one mogu biti poticaj i metodološki okvir povjesničarima i istraživačima da naprave istraživanje za bilo koje drugo geografsko područje, poduzeće, školu, nacionalnu skupinu ili grupu zatočenika.
Ovdje donosim popis od deset knjiga koje sam koristio u svojim istraživanjima vezanim uz grad Zagreb i logoraše koncentracijskog logora Jasenovac:
Đorđe Mihovilović, Ćelija smrti, Spomen područje Jasenovac, Jasenovac, 2013.
Knjiga koja je obradila biografije jedne skupine logoraša osuđenih na smrt glađu bila je knjiga Ćelija smrti autora Đorđa Mihovilovića objavljena 2013. godine u izdanju Javne ustanove Spomen područja Jasenovac. U knjizi su objavljene 54 biografije osoba zatočenih u ćelijama smrti u kojima su ustaše logoraše ubijali izgladnjivanjem na smrt. Sadrži biografije i veliku količinu informacija o logorašima te njihove fotografije, što omogućuje da i manje upućeni čitatelji saznaju više o događajima koji su se zbivali u logoru između 1941. i 1945. godine. Posebnost knjige je u tome što je prva knjiga orijentirana na biografije žrtava.
Đorđe Mihovilović, Zagrebački tramvajci u koncentracijskom logoru Jasenovac, Spomen područje Jasenovac, Jasenovac. 2014.
U ovoj knjizi Đorđe Mihovilović je obradio biografije radnika Zagrebačkog električnog tramvaja koji su poginuli ili ubijeni za vrijeme Drugog svjetskog rata, a među njima su bili i zatočenici koncentracijskog logora Jasenovac. Samo u ustaškim logorima u Jasenovcu i Staroj Gradiški na različite načine umorena su tridesetorica djelatnika Zagrebačkog električnog tramvaja. Među njima osam vozača, jedanaest konduktera, dva činovnika i devetorica radnika na različitim tehničkim poslovima (stolari, bravari, itd.). Na različite načine život je izgubio još 31 radnik ZET-a. Osim u logorima zagrebački tramvajci stradali su i kao pripadnici partizanskih jedinica, dok je dio umoren na zagrebačkim i drugim stratištima.
Đorđe Mihovilović, Priča o Tediju, Spomen-područje Jasenovac, Jasenovac, 2015.
Priča o Tediju je priča o dječaku Fedoru Tediju Draušniku koji je kao šestogodišnji neprijatelj režima zajedno sa mlađim bratom Georgom i majkom Emilijom prošao kroz logore u Staroj Gradiški i Jasenovcu. Publikacija se temelji na dokumentima, fotografijama i njegovim sačuvanim crtežima kojima izražava svoje dojmove i osjećaje.
Dejan Motl i Đorđe Mihovilović, Zaboravljeni – Knjiga o posljednjim jasenovačkim logorašima, Spomen područje Jasenovac, Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, Jasenovac-Zagreb, 2015.
Na preko 900 stranica teksta autori su donijeli do sada najopširniju i najprecizniju analizu onih koji su uspjeli u posljednjim danima logora Jasenovac i Stara Gradiška pobjeći iz logora, sakriti se u logoru ili povlačiti se s ustašama i na taj način preživjeti do dolaska Jugoslavenske armije. Mihovilović i Motl došli su do brojke od 169 onih koji su preživjeli posljednje dane ustaškog logora u Jasenovcu čije biografije donose uz velik broj dokumenata i fotografskih priloga. U knjizi se nalazi i 15 biografija zatočenika koji nisu bili sudionici probojâ ili nisu preživjeli proboje, a vođeni su u popisima sudionika probojâ i 11 biografija zatočenika koji su poginuli u proboju iz logora III.
Đorđe Mihovilović, Željezničari u koncentracijskom logoru Jasenovac – knjiga I (Radionica Zagreb Hrvatskih državnih željeznica), Spomen područje Jasenovac, Jasenovac, 2017.
U knjizi se nalaze biografije 78 radnika Radionice Zagreb Hrvatskih državnih željeznica (danas Tvornice željezničkih vozila “Gredelj”) koji su prošli kroz logore u Jasenovcu i Staroj Gradiški. U logoru je ubijeno 46 radnika, dva radnika su proslijeđena iz logora u druge europske logore gdje su umrli ili ubijeni za vrijeme rata, a 30 radnika je preživjelo koncentracijski logor Jasenovac.
Đorđe Mihovilović, Željezničari u koncentracijskom logoru Jasenovac – knjiga II (Glavna željeznička radionica Sarajevo), Spomen područje Jasenovac, Jasenovac, 2018.
Kroz Jasenovac i Staru Gradišku prošlo je ukupno 150 željezničara sarajevske Glavne željezničke radionice od kojih je 123 ondje ubijeno, dok ih je 27 prošlo kroz navedene logore. Dio je preživio rat (njih 14), dok su trinaestorica nakon izlaska iz logora stradala na drugim mjestima ili kao pripadnici NOVJ-a. U knjizi se nalaze njihove biografije, kao I velik broj fotografija I dokumenata.
Zdravko Dizdar, Logor Danica u Koprivnici 1941. – 1942. (1-3), Muzej grada Koprivnice i Bogadigrafika, 2017.-2020.
Velika vrijednost Dizdarovog pedantnog istraživanja logora Danica je u trećoj, završnoj knjizi u kojoj su u prvom planu imena i biografije svih 4349 identificiranih logoraša. Velik broj logoraša je ubijen u koncentracijskom logoru Jasenovac, a logor Jasenovac se u knjizi spominje više od 1200 puta o čemu svjedoči važnost ove knjige za proučavanje sudbina jasenovačkih logoraša.
Đorđe Mihovilović, Mario Šimunković, Zaprešićki kraj i koncentracijski logor Jasenovac, Spomen područje Jasenovac, Jasenovac, 2021.
U knjizi su obrađene biografije osoba koje su prošle kroz koncentracijski logor jasenovac, a rođene su ili živjele jedan period svog života u zaprešićkom kraju. Pod pojmom Zaprešićki kraj obuhvaćeni su grad Zaprešić i sedam okolnih općina: Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća. Kroz koncentracijski logor Jasenovac prošlo je 208 žrtava, od čega su 143 osobe ubijene i 65 osoba koje su na različite načine uspjele preživjeti ili proći kroz Jasenovac. Među 65 preživjelih čak je 13 onih koji su nakon puštanja, bijega, razmjene ili premještanja iz Jasenovca izgubili život u vrijeme Drugog svjetskog rata ili su umrli od posljedica boravka u logoru. Knjiga donosi i model kategorizacije žrtava za druga geografska područja.
Narodni heroj Jakov Dugandžić, Spomen područje Jasenovac, Jasenovac, 2022.
Knjiga opisuje život Jakova Dugandžića i donosi velik broj fotografija, dokumenata i novinskih članaka koji se odnose na Jakova Dugandžića. Velik dio tih materijala je iz obiteljske ostavštine koju je obitelj darovala Spomen području Jasenovac. Izdavanjem te knjige Spomen-područje Jasenovac nastojalo je učiniti dodatni iskorak prema očuvanju sjećanja na Jakova Dugandžića uz nadu da će knjiga predstavljati i neku vrstu trajnog spomenika, što je posebno važno u odnosu na činjenicu da je dio spomen obilježja što se odnose na njega uklonjen 1990-ih godina.
Slavko Alojz Kramar, Slovenski taboriščniki v Jasenovcu: Knjiga imen in obrazov, Slovenski dom Zagreb i Svet slovenske narodne manjšine Mesta Zagreb, 2024, 2. popravljena izdaja
Otac Slavka Kramara, autora knjige, ubijen je u Jasenovcu. Autor je popisao imena 309 ubijenih Slovenaca logoraša i 109 preživjelih Slovenaca logoraša. U knjizi je obradio 268 biografija ubijenih i 89 biografija preživjelih logoraša koncentracijskog logora Jasenovac. U knjizi se nalazi i bogata dokumentarna i fotografska građa.
Mario Šimunković
[1] Ovaj prikaz knjiga dio je odgovora na pitanje što smatram stručno pouzdanom literaturom o koncentracijskom logoru Jasenovac. Više o tome u mom prilogu: Odgovor na pitanje Luke Šarića “Tko određuje imamo li dovoljno literature o Jasenovcu i je li ona pouzdana?”, https://historiografija.hr/?p=47536