“Kako nas vide drugi”: Povijest je kao velika križaljka – na svaki popunjeni kvadratić dolaze tri prazna
„Tako je sa istorijom, rekla mi je žena od koje sam čuo priču o mojoj majci. Read more
Kategorija: Specijalne rubrike
Historiografska misao dana – Lucien Febvre: Da biste se bavili poviješću, odlučno okrenite leđa prošlosti i umiješajte se u život
„(…) da biste se bavili istorijom, odlučno okrenite leđa prošlosti i najpre živite. Read more
„Pogled sa strane“: Davor Beganović o Lovrenovićevoj prozi koja vlastitu obiteljsku tragediju odmiče od „politikanskih lamentacija o „Križnom putu“ i tragičnoj sudbini hrvatskoga naroda“
„Ili Ivan Lovrenović koji već trideset godina varira istu priču tražeći odgovor na središnje pitanje: Zašto se otac odlučio ostaviti obitelj i slijediti zlikovački režim, s kojim se nije slagao i kojemu je tek nevoljko služio, na putu propasti motiviranom bijegom pred očekivanom osvetom pobjednika? Read more
Historiografsko mišljenje – Krzysztof Pomian: “Koliko povjesničar posvećuje ljubavi domovini, toliko oduzima povlastica povijesti i što je bolji podanik, to je gori povjesničar”
[Pierre Bayle (1647-1706), Le Dictionnaire historique et critique, 1697.]
“Bayleov portret idealnoga povjesničara pokazuje da su njegovi zahtjevi više nego utemeljeni: „Svi koji poznaju povijest složit će se s time da se povjesničar koji želi odgovorno obavljati svoj posao mora lišiti duha udvorništva i duha klevetništva te nastojati u okviru svojih snaga zauzeti stav stoika kojega ne mogu dirnuti nikakve žudnje. Read more
Iz povijesti polemika o pojmu roda i rodnim teorijama: ratifikacija Istanbulske konvencije
S obzirom da je najava pokretanja Rodnih studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i ovoga puta potaknula krajnje neupućene i zlonamjerne ocjene dijela političara i javnosti kako to „nema veze sa znanošću“, vrijedi podsjetiti na ono s čime smo se još 2017. Read more
Iz literature s povodom – Ivo Pilar (1898): Prošla su vremena kad su se djela hvalila jer su pisana u rodoljubnom duhu
„To znači, prvo: da su kod nas prošla vremena, kad su se hvalila djela već za to, što su pisana u rodoljubnom duhu ili ih je pisao rodoljub, – bez obzira na njihovu umjetničku vrijednost. Read more
Veze suda i povijesti (4): Suđenja vješticama
U prethodnom nastavku spomenuli smo Ginzburgovo referiranje na problematiku suđenja vješticama u knjizi The Judge and the Historian. Read more
Kako nas vide drugi – Maciej Czerwiński u knjizi „Hrvatska. Povijest, kultura, ideje“: „Rat nikad ne završava s posljednjim hicem“
„Rat nikad ne završava s posljednjim hicem. Njegovi odjeci još su živi u sjećanju ljudi koji su u njemu sudjelovali, njihove djece i unuka. Read more
Veze suđenja i povijesti (3): Carlo Ginzburg, „The Judge and the Historian“
Iako povjesničar Carlo Ginzburg nije nimalo nepoznat hrvatskoj historiografiji, vrijedi u ovoj tematskoj prigodi uputiti na njegovu knjigu – u engleskom prijevodu – „The Judge and the Historian: Marginal Notes on a Late-Twentieth-Century Miscarriage of Justice“. Read more
Veze suđenja i povijesti (2): Suđenja životinjama kroz povijest
Započevši serijal napomenama Marca Blocha, nastavljamo ga – u duhu njegova interesa za povijest mentaliteta – upućivanjem na naizgled krajnje neobične prakse suđenja životinjama kroz povijest. Read more