Od Krleže i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavistički kolokvij u Lavovu

Leksikografski zavod Miroslav Krleža suorganizator 33. međunarodnoga slavističkoga kolokvija u Lavovu

ZAGREB/LAVOV, 22. svibnja 2026. – Leksikografski zavod Miroslav Krleža jedan je od suorganizatora 33. međunarodnoga slavističkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja održan u organizaciji i domaćinstvu Državnog sveučilišta Ivana Franka u Lavovu.

Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini više desetaka izlagača sudjelovalo je pretežno putem platforme Zoom, no skup je i ove godine potvrdio kontinuitet znanstvene i kulturne suradnje između hrvatskih i ukrajinskih istraživača.

Program kolokvija bio je podijeljen na plenarna izlaganja te jezikoslovnu, književnoznanstvenu, povijesnu i kulturnopovijesnu sekciju, a uključio je i okrugli stol povodom 100. obljetnice rođenja Višnje Stahuljak, koju je književni povjesničar Stjepan Hranjec nazvao „jednom od najvećih dama hrvatske dječje književnosti“.

U radu skupa aktivno su sudjelovali ravnatelj i leksikografi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, čija su izlaganja otvorila niz tema na sjecištu povijesti, kulturnoga pamćenja, književnih veza i suvremenih znanstvenih istraživanja.

Tea Rogić Musa u izlaganju „Julije Benešić i Miroslav Krleža u Lavovu u svibnju 1932: povod, kontekst, pojedinci“ rekonstruirala je danas slabo poznat kulturni posjet dvojice hrvatskih književnika Lavovu početkom 1930-ih godina. Izlaganje je otvorilo pitanje slavenskih kulturnih mreža između dva svjetska rata, djelovanja tada vrlo aktivnoga Poljsko-jugoslavenskog društva prijateljstva te interesa lavovskih slavista za južnoslavenske književnosti. Poseban naglasak stavljen je na Lavov kao mjesto susreta intelektualnih i književnih krugova toga vremena.

Pavle Bonča govorio je o recepciji jugoslavenske odnosno hrvatske leksikografije u Ukrajini kroz izlaganje „Recepcija jugoslavenske/hrvatske leksikografije u Ukrajini: dojmovi s izložbe u Kijevu 1979“. U središtu istraživanja bila je velika izložba „Pet stoljeća leksikografije na teritoriju Jugoslavije“, koju je tadašnji Jugoslavenski leksikografski zavod — današnji Leksikografski zavod Miroslav Krleža organizirao u Kijevu kao svoje prvo međunarodno predstavljanje. Kroz svjedočanstva i zapise tadašnjih sudionika prikazan je način na koji je ukrajinska stručna javnost doživjela južnoslavensku enciklopedijsku i leksikografsku tradiciju te kako su takvi susreti pridonosili kulturnim i znanstvenim vezama između Zagreba i Ukrajine tijekom kasnih 1970-ih godina.

Pia Šmalcelj Novaković predstavila je izlaganje „U svjetlu novih rezultata DNK analize koji povezuju Ukrajinu i ranosrednjovjekovno stanovništvo današnje Hrvatske: novi pogled na poznati nalaz Čađavice“.

Polazeći od najnovijih međunarodnih genetskih istraživanja ranosrednjovjekovnih populacija srednje Europe, izlaganje je otvorilo nova pitanja o migracijama slavenskoga stanovništva između istočne Europe i prostora današnje Hrvatske tijekom 6. do 8. stoljeća. Poseban fokus stavljen je na luksuzni nalaz iz Čađavice, jedan od najznačajnijih arheoloških nalaza avarskoga razdoblja u Hrvatskoj, čije karakteristike povezuju crnomorsko-bizantske utjecaje i elemente tzv. martinovačkog stila povezanog s ranim Slavenima.

Ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Filip Hameršak predstavio je izlaganje „Hrvatski vojnici u Prvom svjetskom ratu na području Ukrajine – od rovova do kulturnog pamćenja“, posvećeno sudbinama desetaka tisuća hrvatskih vojnika koji su kao dio austro-ugarske vojske ratovali na području tadašnje Istočne Galicije i Bukovine. Poseban naglasak stavljen je na vojna groblja, kulturne tragove i memorijske slojeve koje je rat ostavio u prostoru današnje Ukrajine, ali i na književne i publicističke odjeke toga iskustva, uključujući djela Miroslava Krleže. Izlaganje je podsjetilo i na gotovo zaboravljene poveznice između hrvatske i ukrajinske povijesti tijekom Prvoga svjetskog rata.

U svojem pozdravnom govoru ravnatelj Hameršak izrazio je potporu ukrajinskoj borbi za slobodu, istaknuvši kako Hrvatska i dalje živo pamti vlastita iskustva rata, stradanja i obrane neovisnosti. Istodobno je naglasio važnost očuvanja međunarodne znanstvene suradnje i kulturnoga dijaloga upravo u trenucima kada su oni najpotrebniji.

Suradnja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i znanstvenika iz Lavova odvija se već više od dva desetljeća u različitim oblicima, ponajprije zahvaljujući profesorici Alli Tatarenko, uglednoj ukrajinskoj stručnjakinji za hrvatsku književnost i dugogodišnjoj poveznici hrvatske i ukrajinske akademske zajednice.