Esad Kurtović, “Iz povijesti dubrovačkoga zaleđa”
U izdanju Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku objavljena je i 24. siječnja 2018. predstavljena knjiga Esada Kurtovića „Iz povijesti dubrovačkoga zaleđa“. Više u prilogu.
—
Esad Kurtović, Iz povijesti dubrovačkoga zaleđa, Dubrovnik: Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku, 2018.
Predstavljanje knjige održano je 24. siječnja 2018. u čitaonici Narodne knjižnice u Dubrovniku.
Izlagali su:
dr. sc. Enes Dedić, Sveučilište u Sarajevu
dr. sc. Rina Kralj Brassard, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku
dr. sc. Esad Kurtović, Sveučilište u Sarajevu
O KNJIZI:
Tkogod je istraživao u nekom arhivu, zna koliko je teško doći do “zlatnog zrna”, do traženog podatka, koliko je arhivski istraživački rad neizvjestan jer ponekad desetine pa i stotine sati rada mogu iznjedriti tek usputnu bilješku o neuspjehu. U knjizi Esada Kurtovića obilje je transkribiranog arhivskog gradiva, mnoštvo “zlatnih zrna” koje nam je autor servirao u pitkom obliku spremnom za konzumaciju. Zato, vrijedno je čitati ne samo glavni tekst ove knjige nego i bilješke otisnute uobičajenim gušćim i sitnijim fontom. Slobodno posegnite za boljim naočalama, isplatit će Vam se.
U deset poglavlja, desetak prethodno objavljenih radova, složenih i nadopunjenih za ovu priliku, Esad Kurtović donosi priče o ljudima iz dubrovačkoga srednjovjekovnoga zaleđa. Poveznice s Dubrovnikom nisu samo arhivska vrela iz državnog arhiva u Sponzi. Ovo jest i priča o Dubrovniku, o njegovim ljudima.
Intenzivni gospodarski dodiri stanovnika dubrovačkoga područja sa zaleđem vidljivi su u brojnim ugovorima primjerice o prodaji ili davanju na ispašu pčela, volova, sitne stoke i magaraca, ali i u ugovorima o uzimanju stanovnika zaleđa na službu ili nauk. Ti ugovori, ponekad imaju i neočekivane dodatke iz kojih se može iščitati kakav se značaj pridavao pismenosti.
Pored poslovnih ugovora, jedan od važnih izvora za istraživanje srednjovjekovnog gospodarstva su kazneni spisi. Njima se Esad Kurtović obilato koristio. Tu “crnu kroniku”, koja je zbog prirode izvora sačuvana u velikom obimu, valja ispravno tumačiti kao izuzetak, a ne pravilo u gospodarskim odnosima. Svakodnevni život najčešće je u arhivskim izvorima nevidljiva potka, no jači od krađa, jači od nasilja, život uvijek ide dalje.
U izboru dubrovačkih tema Esada Kurtovića su i dvije, nazovimo to, obiteljske priče, o Zlatarićima iz Goražda i Kristićima trgovcima iz Kreševa. I jedni i drugi uspješni su poslovni ljudi. Radoje Kristić s dražesnim obiteljskim nadimkom Kozoje bio je dubrovački građanin i iznimno uspješan trgovac srebrom.
Povjesničarima koji se bave zemljoposjedima velmoža bit će posebno zanimljivo poglavlje o posjedu Kosača na otoku Šipanu, konkretno o njihovu vinogradu.
Najživopisnije poglavlje posvećeno je pticama: njihovu uzgoju, prodaji i lovu s tim plemenitim životinjama. Uzgojitelji i krotitelji lovnih ptica, vidi se iz vrela iz 14. i početka 15. stoljeća, bili su često Konavljani, što poznavatelje lokalnog reljefa ne začuđuje. Konavosko polje još je u prošlom stoljeću redovito plavilo i zato bilo idealno stanište za svakovrsne ptice pa onda i za ptice grabljivice koje su na stijenama Sniježnice nalazile prikladna mjesta za gniježđenje. Plemenite ptice za lov, sokoli, jastrebovi, troškovi njihova uzgoja za državne potrebe, provlače se u dubrovačkim vrelima duboko u rani novi vijek, ali u jednoj drugoj vrsti arhivskih izvora, u troškovima Dvora, koje sam imala prilike listati.
Objavljivanjem probranih radova vrsnog povjesničara Esada Kurtovića na primjeren je način hrvatskoj publici predstavljena bosansko-hercegovačka medievistika, temeljena pretežito na dubrovačkim arhivskim izvorima. Pred nama je svojevrsna povijest Dubrovnika gledana izvana, s gudura i kamenjara, s izvora brzica, iz gorskih utvrda. Kao da ju je prije mnogo stoljeća pisao neki plemeniti dijak na kraljevskom dvoru da je kojim slučajem imao pristup ljubomorno čuvanim dubrovačkim spisima.
Rina Kralj-Brassard
Izvor i dodatne informacije o knjizi:
http://www.matica-hrvatska-dubrovnik.com/