Izložba “Vlaho Bukovac 1/3 – pariško razdoblje (1877. – 1893.)”
Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu i Kuća Bukovac u Cavtatu otvaraju od 18. siječnja do 11. ožujka 2018. prvu od tri predviđene izložbe o Vlahi Bukovcu, s ciljem predstavljanja tri najznačajnija razdoblja Bukovčeva stvaralaštva: pariško, zagrebačko i praško.
—
VLAHO BUKOVAC 1/3
pariško razdoblje 1877. – 1893.
18. 1. — 11. 3. 2018.
Galerija Klovićevi dvori iz Zagreba i Kuća Bukovac u Cavtatu otvaraju prvu od tri predviđene izložbe o Vlahi Bukovcu. Namjera je kroz tri zasebne izložbe predstaviti tri najznačajnija razdoblja Bukovčeva stvaralaštva: pariško, zagrebačko i praško.
Prva izložba obrađuje Bukovčev život i rad u Parizu od 1877. do 1893. godine, te njegovu afirmaciju u Engleskoj, Crnoj Gori, Srbiji kao i buđenje domaće likovne sredine u Dalmaciji.
Autorice izložbene koncepcije su Petra Vugrinec (viša kustosica, Galerija Klovićevi dvori) i Lucija Vuković (kustosica, Kuća Bukovac) dok su koautori:
1.dr. sc. Rachel Rossner, američka povjesničarka umjetnosti koja je doktorirala s temom Great Expectations: The South Slavs in the Paris Salon Canvases of Vlaho Bukovac and Jaroslav Čermak na The University of Chicago, Intervju sa Rachel Rossner možete pročitati ovdje: Intervju Rachel Rossner (JL, 8. 12. 2017.)
2.ugledni engleski povjesničar umjetnosti Alex Kidson, glavni kustos triju izložaba o Vlahi Bukovcu pod nazivom Searching for Blaise: Vlaho Bukovac (1855 – 1922) and his Northern Patrons, Walker Art Gallery, Liverpool, XI/ 2005. – I/2006, Mercer Art Gallery Harrogate, I – III/ 2006. i Bonhams u Londonu,
3.Jadranka Beresford-Peirse, osnivačica internacionalne Zaklade hrvatskih spomenika koja se dugi niz godina trudi detektirati Bukovčeva djela u Velikoj Britaniji
4.akademik dr. sc. Radoslav Tomić, Institut za povijest umjetnosti, Split
5.dr. sc. Igor Borozan, izvanredni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Po prvi će se puta u Hrvatskoj predstaviti djela iz Engleske i Francuske koje je radio za trgovce Vicars Brothers te pripadnike engleskoga visokog društva Richarda Le Douxa i Samsona Foxa. Bit će izložena i djela koja je predstavljao na pariškom Salonu poput La Grande Iza, Andromeda ili Dalmatinski ribari te Portret Baltazara Bogišića. Na nov će se način valorizirati Bukovčevo slikarstvo nastalo izvan atelijera i akademije, njegovi slobodno kadrirani pejzaži. Bukovčeva autobiografija „Moj život“ neiscrpno je vrelo podataka, neraskidivo vezano za stvaralaštvo. Izložba će prikazati kronološki slijed, uspone i razočaranja mladog umjetnika hrabro vođenog idejom da postane umjetnik u europskoj prijestolnici, Parizu.
Djela za izložbu dolaze iz Velike Britanije, Francuske, Slovenije, Srbije, Vojvodine, Crne Gore, a posebna atrakcija izložbe monumentalna je kompozicija Isus prijatelj malenih iz crkve Franjevačkog samostana u Tomislavgradu impozantnih dimenzija 3 x 4,40 m, koja je nagrađena na pariškom Salonu 1888. godine. Slika će po prvi puta biti predstavljena hrvatskoj javnosti.
Namjera ovoga opsežnog projekta je sublimirati sva novija dosadašnja istraživanja o Vlahu Bukovcu, rodonačelniku hrvatskog modernog slikarstva, provedena u Hrvatskoj, ali i izvan nje, jer Bukovac je posljednjih godina postao predmetom istraživanja međunarodnih stručnjaka. Željeli bismo uključiti opus ovoga umjetnika u dijalog sa suvremenicima, te jezikom suvremene vizualne prezentacije prodrijeti dalje od lokalnoga promišljanja.
Izvori:
http://www.mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-16-1-2018/#Bukovac