Predavanje „Javni život i kazališni bonton u sumrak Dubrovačke Republike“
Predavanje dubrovačkog povjesničara i latinista Relje Seferovića održat će se u Dubrovniku u petak, 10. studenog 2017. u 18 sati.
—
Dr. sc. Relja Seferović o javnom životu i kazališnom bontonu u sumrak Dubrovačke Republike
“Javni život i kazališni bonton u sumrak Dubrovačke Republike“ naziv je predavanja koje će dubrovački povjesničar i latinist dr. sc. Relja Seferović, znanstveni savjetnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, održati u Kneževu dvoru u petak, s početkom u 18 sati.
Kad su na krilima naglog uzleta pomorstva i gospodarskog rasta zaboravljene patnje iz velikog potresa 1667. godine, Gradom je zavladala posvemašnja vedrina. Od vreve gradskih ulica do otmjenih salona dubrovačke gospode, gdje je u umne rasprave zalutao i poneki lascivni stih, posvuda je brujala nesputana rasprava, odjekivala glasna prepirka, slobodna razmjena mišljenja. Niz zakonskih poteza vlasti da suzbiju “kavansko politiziranje”, osobito neposredno nakon Francuske revolucije, govori zapravo o novom duhu vremena koji se širio unutar gradskih mira. Po riječima očevica, “svuda su vladali luksuz i želja za zabavom”, o čemu govori i uspješan rad kazališta uz dolazak brojnih talijanskih trupa. Njihove nastupe mogao je pratiti svaki Dubrovčanin koji je kupio ulaznicu.
Nažalost, iza ovog sjajnog lica bogatstva i ljepote krilo se mračno naličje gladi, bolesti, beznađa. O tome govore zapisi stranih očevidaca o izgladnjelim siromasima koji su tumarali skrovitim uličicama, molbe nadbiskupu da zbog sve veće neimaštine ublaži strogi režim prehrane u korizmi, pa i konačna svijest najviših državnih krugova da je mukotrpno izborena vanjskopolitička neutralnost bila samo privremena. U burama nakon Francuske revolucije i europskih ratova dubrovački brod nije više tražio hrid za slobodu, nego samo dostojanstven kraj svoje stoljetne plovidbe. Kormilari su dolazili i iz konzervativnih i iz liberalnih krugova; jedni ističući drevne dubrovačke vrline kao oslonac na putu spasa, pozivajući na javno ćudoređe i suzdržanost, a drugi ističući djecu kao jedinu nadu, zagovarajući prosvjećivanje, pa i stipendiranje najmlađih u stranim internatima. Između tih dviju skupina bilo je umnih ljudi iz najviših političkih krugova, koji su samostalno pripremali upravnu i političku reformu, no podlegli su i sami, prepustivši se atmosferi “vedre apokalipse”.
Dr. sc. Relja Seferović je dubrovački povjesničar i latinist, znanstveni savjetnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Autor je triju knjiga i brojnih znanstvenih radova, istraživač povijesti Dubrovačke crkve, odnosa između Crkve i države u vrijeme Dubrovačke Republike, i to u svjetlu klasične dubrovačke historiografije i retorike.
Predavanje dr. Seferovića u Kneževu dvoru zapravo je svojevrsna najava zajedničkog edukativnog projekta Dubrovačkih muzeja i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku u sklopu kojega će se od sljedeće jeseni u Kneževu dvoru održati niz tematskih predavanja o Dubrovačkoj Republici, namijenjenih širokoj publici, s ciljem da dodatno obrazuju zajednicu i na takav je način potaknu na veću odgovornost prema kulturno-povijesnom naslijeđu koje baštinimo zahvaljujući slavnoj Republici.
Dubrovački muzeji
Izvor: