Izložba „Gutljaj jedan, ali vrijedan. Segestica Sisak 1917.-2017.“
U sklopu 5. Dana industrijske baštine grada Siska, u Gradskom muzeju Sisak otvorena je izložba „Gutljaj jedan, ali vrijedan: Segestica Sisak 1917.-2017.“.
—
Gradski muzej Sisak
U sklopu 5. Dana industrijske baštine grada Siska, u petak 15. rujna 2017. godine otvorena je izložba „Gutljaj jedan, ali vrijedan. Segestica Sisak 1917.-2017.“.
Jedna od tvornica koja je doista obilježila povijest grada u 20. stoljeću bila je Segestica, najstarija sisačka tvornica koja u kontinuitetu radi već 100 godina i dio je kolektivnog identiteta Siska. Svoj početak imala je u maloj zadružnoj pecari, 1917. godine, u vrijeme Prvog svjetskog rata, da bi nakon rata došla u vlasništvo industrijalca Petra Teslića i postala snažna tvornica s prepoznatljivim proizvodima koji su prelazili granice grada i države. Tvornica je prva prepoznala snagu vizualnog identiteta sisačke utvrde Stari grad, simbola pobjede nad Osmanlijama, te ga je stavila na svoje proizvode, koji do danas nose prepoznatljivi znak s obrisima utvrde. To je bila prva faza prerastanja proizvoda te tvornice iz običnog konzumnog predmeta u proizvod sa snažnim identitetom. S protokom vremena tvornica je uz svoj identitet razvijala i tradiciju proizvodnje koja je imala veliku ulogu u širenju proizvoda na lokalna i strana tržišta. Snaga proizvoda Segestice izvirala je upravo iz tradicije i identiteta, te su u najtežim trenucima za tvornicu upravo ti elementi imali veliku ulogu u njezinu funkcioniranju. To su ujedno bili elementi iz kojih se razvio jedinstveni sisački brend. Izložba promatra povijest tvornice kroz njegov proizvod i način komuniciranja proizvoda s javnošću putem vizualnog identiteta i dizajna. Proizvod svake tvornice predstavlja završetak proizvodnog procesa, no tu ne staje posao tvornice koja taj proizvod mora i prodati. Da bi se pojedini proizvod prodao i ostvario profit potrebno je riješiti niz kompleksnih pitanja, od njegova dizajna do reklamne kampanje i načina prodaje. Put prema krajnjem korisniku – kupcu, predstavlja kompleksan odnos između ideje i realizacije, a u konačnici bi prava mjera trebala biti ekonomske prirode. Izložba također nastoji potaknuti brigu o očuvanju građe koja se odnosi na dizajn proizvoda pojedinih sisačkih tvornica. Naime, na državnoj razini postoji problem nestanka, uništavanja i nebrige o dokumentaciji važnoj za povijest dizajna u razdoblju prije Drugog svjetskog rata i nakon njega. Gubitak memorije o tom segmentu povijesti predstavlja gubitak informacija o kreativnosti i inovativnosti određenih pojedinaca i sposobnosti pojedinih tvornica da u svoj razvojni put integriraju dizajn i marketing kao bitne segmente njihovih proizvodnih procesa. Ujedno nastoji afirmirati dizajn i vizualnu komunikaciju proizvoda sisačke industrije koji su poznati tek manjem djelu stručne javnosti i zaobilaze se u određenim prikazima razvoja hrvatskog dizajna.