Okrugli stol “Jednostavni oblici konstitucije znanja: peer-review”
Centar za teorijska istraživanja u humanistici (CTIH) organizira okrugli stol posvećen recenzentskom postupku (peer review), jednom od ključnih mehanizama akademske proizvodnje i vrednovanja znanja, te vas ovim putem srdačno pozivamo na sudjelovanje.
Razgovarat ćemo o kriterijima znanstvenog vrednovanja, odnosu između kvalitete, originalnosti i inovativnosti te o izazovima koje recenzentski postupak postavlja, osobito u manjim znanstvenim zajednicama.
Sudjeluju:
- prof. dr. sc. Snježana Banović (Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu)
- prof. dr. sc. Neven Budak (u miru, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
- prof. dr. sc. Krešimir Petković (Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu)
Moderiraju:
- prof. dr. sc. Nenad Ivić (u miru, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
- izv. prof. dr. sc. Tanja Bukovčan (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
Utorak, 24. studenoga 2026. u 19:00
D1, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 3, Zagreb
U vremenu u kojem se ocjenjivanje proširilo na gotovo sva područja društvenog života, stručna ocjena (peer review) postala je jedan od ključnih mehanizama upravljanja proizvodnjom znanja. Kao neizostavan dio suvremenog akademskog sustava, ona oblikuje ono što će biti prepoznato kao znanstveno relevantno, vrijedno objavljivanja i uključeno u javni prostor rasprave.
No prema kojim se kriterijima znanstveni rad procjenjuje? Potiče li sustav stručne ocjene originalnost, inovativnost i intelektualni rizik ili, naprotiv, nagrađuje konformizam i reprodukciju već prihvaćenih obrazaca? Kako taj sustav djeluje u malim znanstvenim zajednicama i disciplinama s ograničenim brojem istraživača? I mogu li postupci vrednovanja, osmišljeni radi osiguravanja kvalitete, ponekad postati prepreka upravo onim istraživanjima koja bi mogla otvoriti nove horizonte mišljenja?
Na okruglom stolu raspravljat ćemo o odnosu između literature, društva i znanja kroz problem stručne ocjene kao jednog od temeljnih mehanizama akademske legitimacije. Polazeći od pitanja kriterija, originalnosti, znanstvenog doprinosa, metodologije, jasnoće argumentacije i društvenog učinka istraživanja, sudionici će pokušati otvoriti prostor za kritičko promišljanje sustava koji se najčešće uzima zdravo za gotovo.
Jer ako mehanizmi ocjenjivanja potiču ponavljanje, a obeshrabruju originalnost, humanističke i društvene znanosti riskiraju da same proizvedu instrumente vlastite marginalizacije. U tom slučaju konstitucija znanja mogla bi se pretvoriti u njegovu eutanaziju.

Izvor:
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.