Predavanje Matije Štahana “Zašto je Srednja Europa srednjoeuropska, a Balkan balkanski?”

Hrvatsko-češko društvo organizira predavanje “Zašto je Srednja Europa srednjoeuropska, a Balkan balkanski?” koje će održati Matija Štahan u utorak 24. studenog 2026. u 18 sati u Češkom narodnom domu u Zagrebu, Pavla Šubića 20, velika dvorana.


Činjenica da se ono što se u geografskom, političkom i geopolitičkom kontekstu naziva Balkanom ni po kojem kriteriju zemljopisne znanosti, kako god mu odredili granice, ne može nazvati poluotokom, nije smetala da sintagma o Balkanskom poluotoku zaživi. Pojednostavljeno: kad se kultura i politika slože, i kopno poluotokom biti može. Vezujući sami sebe uz balkanski nadidentitet, Hrvati su sami krivi što ih strani entiteti – od Europske unije do Googlea – poimaju Balkancima. Kao protuteži takvom, balkanoidnom samopoimanju hrvatstva stoga treba inzistirati na drugim dvjema silnicama koje, skupa s onom balkanskom, zajednički čine hrvatski kulturalni makrokozmos: to su, dakako, Mediteran i Srednja Europa. U političkom pak smislu, danas posebno vrijedi naglašavati srednjoeuropsku dimenziju hrvatskoga identiteta. Zašto? Zbog toga što Balkan – čak i kada nije politička realnost, nego sablast – u praksi zatire hrvatski kulturalni i politički identitet, a Srednja ga Europa – čak i kada nije politička realnost, nego fatamorgana – ima potencijala reanimirati. U novim globalnim previranjima, ali i inače, Hrvatska bi se stoga u svakom smislu – kulturalno, politički, pa i geografski – trebala postaviti srednjoeuropski. Razloga je više, a svi su sadržani u fundamentalnim razlikama između Balkana i Srednje Europe. Srednju Europu, dakako, ne treba idealizirati: eminentno srednjoeuropska superdržava, Austro-Ugarska, propala je upravo zahvaljujući sljepilu vlastitih političkih elita po pitanju nacionalnih prava slavenskih naroda u carstvu, a zbog čega je nerijetko postupala na štetu Hrvatske i glavnine zemalja koje se i danas, unatoč tome, svojevoljno uklapaju u srednjoeuropski kulturalni i društveni kontekst – što je vjerojatno najsnažnije svjedočanstvo njezine vrijednosti. Kome onda danas Hrvatska pripada? Pomišljate li da bi odgovor trebao glasiti Srednjoj Europi ili Balkanu – ili, uostalom, Mediteranu – upali ste u zamku balkanskoga, izbjegavši srednjoeuropski način razmišljanja! Jer samo prema balkanskoj logici, Hrvatska, kao i sve ostalo, nekome treba pripadati. Prema srednjoeuropskoj, kao i prema hrvatskoj nacionalnoj logici, Hrvatska primarno pripada sebi – a po tome posredno i Srednjoj Europi, i Mediteranu, i Balkanu. Zatvorimo, dakle, krug: Srednja Europa je i sama, poput Balkana, ponajprije kulturalni konstrukt, a ne metafizička tvorevina čije je postojanje sudbinski predodređeno. Poanta je u tome što je Srednja Europa toga, za razliku od Balkana, vrlo dobro svjesna.


Matija Štahan jedan je od najistaknutijih hrvatskih intelektualaca mlađe generacije. Rođen je 1992. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je studij komparativne književnosti. Književne kritike te oglede o politici, kulturi i religiji za digitalne i tiskane medije te za emisije Trećega programa Hrvatskoga radija objavljuje od 2015. Autor je više znanstvenih članaka, a često sudjeluje na znanstvenim i popularnim skupovima i tribinama o književnosti i kulturi. U emisiji Hrvatske televizije Peti dan redovito komentira društvene i političke aktualije. Radio je kao novinar za niz hrvatskih internetskih portala, moderirao Tribinu Trećega programa Hrvatskoga radija te uređivao književnost u Vijencu Matice hrvatske. Poeziju i prozu objavljivao je u Republici, Alternatoru, Obnovi i Obzoru Večernjega lista. Član je uredništva mrežne stranice Heretica i glavni urednik portala Suvremenik. Tajnik je Društva hrvatskih književnika. Do sada je objavio knjige: Duševni sladoled: ogledi o hrvatskoj politici (Naklada Pavičić, 2025.), Uskrsnuće autora: književne kritike i ogledi (Društvo hrvatskih književnika, 2025.), Izvod iz kršćanstva: kako vjerovati u 21. stoljeću? (Kršćanska sadašnjost, 2025.) i  Krhotine kulture: ogledi o duhu vremena (Alfa, 2026.).


Predavanje se održava uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.


Odgovori