Victoria de Grazia, “SAVRŠENI FAŠIST. PRIČA O LJUBAVI, MOĆI I MORALU U MUSSOLINIJEVOJ ITALIJI”
- Područje: publicistika / povijest
- ISBN: 978-953-404-011-9
- Biblioteka: Kultura i civilizacija
- Izdavač: Naklada Ljevak
- Godina: listopad, 2026.
- Broj stranica: 512
- Format: 150 x 232 mm
- Uvez: tvrdi s ovitkom
- Cijena: 39,90 €
- Urednik: Srđan Grbić
- Prevoditelj: Marko Majerović
- Recenzenti: dr. sc. Mila Orlić, dr. sc. Ivan Jeličić
Knjiga godine časopisa New Statesman
Dobitnik nagrade Helen i Howard R. Marraro
Dobitnik nagrade Aldo i Jeanne Scaglione za talijanistiku
„Ostati prekriženih ruku dok drugi pišu povijest bilo bi poniženje. Malo je važno tko pobjeđuje. Da bi narod postao velik, nužno ga je poslati u bitku, čak i ako ga morate pritom udariti nogom u stražnjicu.”
— Benito Mussolini
Ovo pionirsko djelo istražuje licemjerje totalitarnih vođa i proturječja svojstvena režimima koje oni grade. Uz uspone i padove Attilija Teruzzija, jednog od najpovjerljivijih visokih dužnosnika Benita Mussolinija, Victoria de Grazia donosi fantastičan prikaz toksične muškosti i proturječnog odnosa između javnih uloga i privatnih života fašističkih elita. Ovo je društvena povijest čovjeka koji nam, dok se probija kroz složenost svojih političkih i ljudskih odnosa – često zabilježenih iz perspektive njegovih žena – pokazuje kako je talijanski fašizam zapravo funkcionirao.
Iz knjige (citati):
„U Savršenom fašistu brak Attilija Teruzzija odskočna je daska za istraživanje moralnog života pod fašističkom vlašću. Istražuje Mussolinijevu namjeru u stvaranju njegova pokreta kao „duhovne“ i „etičke“ revolucije, „politike srca“, za razliku od onoga što je on osuđivao kao sterilnu „politiku mozga“ liberalnog društva. Istražuje kako je Mussolini instrumentalizirao novi moralni poredak tako što je slavio rasno zdravu hipermuževnost da bi učvrstio svoju moć i otkriva do koje je mjere taj novi moralni poredak ovisio o ratovanju u inozemstvu i kod kuće. Razmatra prirodu fašističkog Novog čovjeka i otkriva krajnju nedostatnost Mussolinijeve ambicije da stvori reinkarnaciju Rimskog Carstva dvadesetog stoljeća.“
„Koliko god da sam istraživala dostupne izvore, bilo je nemoguće dobiti potpunu sliku njegovih nedjela, a još manje pronaći dokaze koji bi zadovoljili sud, pogotovo u jeku uzastopnih amnestija. Teruzziju, besprijekornom intendantu, bilo je u prirodi prikrivati tragove. A ako ste opsjednuti njegovom kriminalitetom, kao što su bili njegovi najogorčeniji tužitelji, to znači da iz vida gubite sustav koji mu je sve to omogućio – i, iskreno, našu vlastitu reakciju koja bi ga mogla strože osuditi zato što je bio seksualni razvratnik i gangster u ophođenju sa ženama nego zato što je bio stup fašističkog režima. U svakom slučaju, ljude koji čine nezakonitosti koje njihovo vrijeme odobrava praktički je nemoguće smatrati odgovornima ako ih progoni samo njihovo vlastito pravosuđe. To je ta nerješiva dilema onoga što danas nazivamo tranzicijskom pravdom, formuliranom ad hoc dok despotski režimi ustupaju mjesto demokratskima.“
„Pisati povijest fašizma iz perspektive propalog braka jedinstven je pothvat. Ipak, u zagonetki fašističke Italije konzervativno društvo izmučeno ratom koje je žudjelo za modernošću, a zatim bilo zahvaćeno pokretom koji se predstavljao istodobno revolucionarnim i reakcionarnim, brak je ostao temelj. Brak Teruzzija i Lilliane, koji se nalazio na sjecištu borbi između Crkve i države, između establišmenta i fašističkih skorojevića, između razmetljive muškosti i tvrdoglavosti jedne američke dive, istražuje zamršenosti javnog i privatnog morala tijekom tog vremena dubokih društvenih previranja.“
„Bio je skvadristički izborni agitator, zastupnik koji je ometao rad parlamenta u vrijeme ubojstva Giacoma Matteottija, podtajnik Ministarstva unutarnjih poslova odgovoran za suzbijanje skvadrističkog nasilja. Kao guverner Cirenaike, pokazivao je civilizacijsku misiju fašističke Italije: obnavljao je Bengazi dok je uništavao autohtonu kulturu. Kao zapovjednik crnokošuljaša, stvorio je discipliniranu silu kako bi dao poticaj Mussolinijevu projektu rušenja međunarodnog poretka pod dominacijom Britanaca. Kao ministar Talijanske Afrike, promicao je talijanski imperij istovremeno pristajući na podređivanje fašističke Italije nacističkoj Njemačkoj u hijerarhiji naroda.“
„Jednostavna analitička povijest, koja nastoji nametnuti strogu kauzalnost, ocrtati strukture moći i definirati ključne pojmove, hvatala bi se za te iste niti, a da ih ne uspije povezati. Način na koji sam napisala ovu priču možda je sličniji načinu na koji ljudsko društvo doista funkcionira. Mussolinijeva vladavina, sa svojim pretenzijama na apsolutnu moć, nikada je nije mogla individualizirati. Fašistička Italija bila je zapravo mnogo širi, složeniji i raznolikiji svijet nego što ga smatramo, a režim se opetovano suočavao s granicama svojih moći i sposobnosti, a tu situaciju zorno ilustrira nesposobnost Attilija Teruzzija da razvrgne svoj „fašistički brak“.“
„Većinom Talijana vladali su kraljevi s veličanstvenim vojskama, bilo pijemontskim, lombardijskim ili napuljskim, razmišljao je u svojem dnevniku: „Uzmeš ih, odjeneš ih, organiziraš ih i oni znaju što im je činiti.“ No, osim Teruzzija i dvojice quadrumvira, Veliko vijeće uopće nije imalo pravu vojnu stručnost. A Mussolini je bio iz Romagne, nekadašnje papinske države bez vlastite vojske: „On nema pojma o zajedništvu, vojničkoj časti, autoritetu, hijerarhiji temeljenoj na činu postignutom dugom, vjernom i inteligentnom službom“, zaključio je maršal Caviglia. ‘Što se njega tiče, svaki glupan kojeg on imenuje generalom ima autoritet jer mu ga je on dao.’“
Iz medija / kritike:
„Fascinantna knjiga o razdoblju fašizma. Teruzzi je doista bio savršen fašist: discipliniran, beskrupulozan, brutalan i fanatično odan Mussoliniju. Vrijednost ove knjige leži u tome što je Victoria de Grazia od Teruzzijeva kaotičnog života stvorila štivo koje se čita u jednom dahu, istovremeno pružajući stručan i zadivljujuć prikaz dvaju desetljeća fašističke vladavine.“
- Caroline Moorhead, Wall Street Journal
„Zanimljiva studija o usponima i padovima Attilija Teruzzija – jednog od najpovjerljivijih visokih dužnosnika Benita Mussolinija. Victoria de Grazia, vrsna poznavateljica talijanske povijesti, donosi priču koja po napetosti i obratima podsjeća na popularne Netflixove trilere.“
- Aliza Wong, Los Angeles Review of Books
„Kada je riječ o suvremenom fašizmu i raspravi između onih koji u Trumpu i njegovim suradnicima vide njegov ponovni uspon i onih koji to ne vide, malo se koji autor može mjeriti s Victorijom de Grazia po trezvenosti zapažanja i dubini uvida. Riječ je o jedinstvenom djelu koje prati život Attilija Teruzzija, vojnog časnika koji je pod Mussolinijevim vodstvom postao zapovjednik crnokošuljaša. Kroz priču o Teruzzijevu braku s Lillianom Weinman, američko-židovskom opernom pjevačicom, de Grazia je stvorila remek-djelo o prirodi fašističke politike i kulture.“
- Gavin Jacobson, New Statesman
„Fantastičan prikaz toksične muškosti i proturječnog odnosa između javnih uloga i privatnih života fašističkih elita.“
- Gigliola Sulis, Times Literary Supplement
„Pozornost koju de Grazia posvećuje Teruzzijevu privatnom životu te njegovu ponašanju kao udvarača i supruga produbljuje i obogaćuje naše razumijevanje prirode vodstva u Mussolinijevu režimu te maskuliniteta, muževnosti i časti u talijanskoj fašističkoj kulturi.”
- Robert O. Paxton, autor djela Anatomija fašizma
„Ovo je savršena knjiga! Njezine dvije isprepletene priče, jedna politička i javna, a druga osobna i privatna, pomažu nam shvatiti zašto je osobno ujedno i političko za one koji ustraju na preoblikovanju ljudi i društva.”
- Azar Nafisi, autorica knjige Lolita u Teheranu
Iz recenzija:
„Monografija profesorice Victorije de Grazije, dugogodišnje istaknute i cijenjenje povjesničarke na američkom Sveučilištu Columbia, može se slobodno smatrati jednim od kapitalnih djela za razumijevanje talijanskog fašističkog režima. Vojna karijera A. Teruzzija, uspon u fašističkoj organizaciji, funkcioniranje totalitarne fašističke države, društveni život tadašnjih elita, talijanska kolonijalna i vanjska politika, rasni zakoni i progoni, odnos između države i Crkve, pitanje braka i razvoda te općenito morala i odnosa moći između više socijalnih i državnih aktera, sve su to teme koje autorica magistralno rekonstruira. Rad nije samo nezaobilazan kao biografija prvorazredne politički istaknute ličnosti već i kao slojevita društveno-politička studija talijanskog fašizma.”
- dr. sc. Ivan Jeličić
„Savršeni fašist znatno nadilazi okvire konvencionalne političke biografije te životnom pričom Attilija Teruzzija nudi slojevit prikaz talijanskog fašističkog režima. Njezin ključni analitički doprinos ogleda se u razotkrivanju proturječja između ideoloških postulata fašizma i stvarnih društvenih praksi njegovih nositelja. Analizirajući Teruzzijev privatni i javni život, autorica pokazuje kako su korupcija, nasilje, klijentelizam i osobni interesi bili duboko ugrađeni u funkcioniranje režima, unatoč službenoj retorici o moralnoj obnovi i stvaranju novog fašističkog čovjeka.”
— dr. sc. Mila Orlić
O autorici:
Victoria de Grazia profesorica je emerita povijesti na Sveučilištu Columbia te međunarodno priznata povjesničarka fašizma, moderne Italije i transatlantskih kultura konzumerizma. Njezini intelektualni i znanstveni interesi vezani su uz proučavanje moći u liberalnim i autoritarnim sustavima vladavine. Suosnivačica je časopisa Radical History Review (1974.) te je bila članica uredničkih odbora brojnih stručnih časopisa, uključujući Journal of Modern Italy, Genèses, Contemporary European History i Journal of Consumer Culture. Najpoznatija su joj djela The Culture of Consent, How Fascism Ruled Women: Italy, 1922–1945 i Irresistible Empire: America’s Advance through Twentieth-Century Europe.
O prevoditelju:
Marko Majerović maturirao je na zagrebačkoj Petoj gimnaziji, a diplomirao studij povijesti i engleskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao lektor na zagrebačkoj Anglistici radi od ljetnog semestra 2009. godine.
Od listopada 2001. profesionalno se bavi prevođenjem kao stalni vanjski suradnik Hrvatske radiotelevizije. Preveo je više od 600 igranih i dokumentarnih filmova, serija i emisija te više od 500 televizijskih priloga i radnog materijala za proizvodnju programa Hrvatske radiotelevizije (mnogo stručnih prijevoda za znanstveno-obrazovni program i redakciju za kulturu). Prevodi i TV priloge i dokumentarne filmove u produkciji HRT-a na engleski jezik za emitiranje na festivalima i vanjskom tržištu. Preveo je više knjiga, prevodi i lektorira stručne i zanstvene radove na engleski za izlaganja na međunarodnim konferencijama i objavu u stranim časopisima.
Tajnik je dvaju strukovnih društava: Društva hrvatskih audiovizualnih prevoditelja (DHAP) i Hrvatskog društva sveučilišnih lektora (HDSL).
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.