Izložba Merkur, Hermes, Tot u Arheološkom muzeju u Zagrebu

10. 11. 2026. – 31. 1. 2027. | Arheološki muzej u Zagrebu

Svečano otvorenje izložbe održat će se 9. studenog 2026. s početkom u 19 sati.

Tri božanstva, tri drevne civilizacije i pitanja koja nas zaokupljaju i danas

Polazeći od egipatskog Tota, grčkog Hermesa i rimskog Merkura, izložba istražuje pojave koje su oblikovale drevna društva, a presudno utječu i na našu svakodnevicu: trgovinu, komunikaciju, znanje, izume, putovanja, prijevare i snalažljivost. U osam izložbenih prostorija arheološki predmeti i suvremena umjetnička djela otkrivaju koliko su pitanja koja su zaokupljala ljude staroga vijeka bliska današnjem iskustvu.

Bogovi koji su dobro poznavali ljudske slabosti

Hermes je, prema grčkoj mitologiji, bio pravo čudo od djeteta. Već prvoga dana života izumio je liru, ukrao stado goveda svojem polubratu Apolonu, lukavo prikrio tragove krađe i naposljetku se vještim pregovaranjem izvukao iz nevolje. Postao je glasnik bogova, zaštitnik putnika, trgovaca, govornika i izumitelja, ali i lopova, prevaranata i kockara. Njegov rimski pandan Merkur bio je osobito omiljen među trgovcima i svima koji su uspjeh tražili u razmjeni robe, novca i informacija.

Nije teško prepoznati zašto su takva božanstva bila toliko popularna. U svijetu u kojem su putovanja bila opasna, trgovina neizvjesna, a uspjeh često ovisio o snalažljivosti, božanska zaštita bila je itekako poželjna. Hermes i Merkur utjelovljivali su i proturječja ljudskog ponašanja: inteligencija je mogla služiti stvaranju i otkrivanju, ali i obmani; spretnost je donosila blagostanje, ali je mogla pomoći i u krađi. Egipatski Tot bio je drukčiji, ali jednako domišljat. Kao bog pisma, mudrosti, računanja, vremena i magije, bio je čuvar znanja i božanski pisar. Pripisivalo mu se stvaranje hijeroglifa, a jedna od mitoloških priča govori kako je kockanjem nadmudrio Mjesec, osvojio dio njegove svjetlosti i stvorio pet dodatnih dana u godini. U egipatskim predodžbama o zagrobnom životu Tot je bilježio rezultate vaganja pokojnikova srca, presudnog trenutka u kojem se odlučivalo o njegovoj sudbini.

Tri božanstva iz različitih kulturnih sredina povezivala su znanje, komunikaciju, snalažljivost i sposobnost posredovanja, često se služeći trikom i obmanom. S vremenom su se njihove osobine i prikazi počeli isprepletati, svjedočeći o susretima i međusobnim utjecajima drevnih civilizacija.

Od antičkih trgovačkih središta do današnjeg svijeta novca i informacija

Što se kupovalo i prodavalo, kako se roba prevozila, gdje su se sklapali poslovi i zašto su trgovci zazivali Merkura?

Izložba otkriva svijet u kojem su trgovački putovi povezivali udaljene krajeve, a proizvodi, ljudi i ideje putovali Mediteranom. Rimske tržnice, prometnice i trgovačka središta omogućavali su razmjenu svakodnevnih potrepština, skupocjene robe i sirovina. Trgovina je donosila bogatstvo, ali i otvarala prostor prijevarama, krađama i različitim oblicima nadmetanja.

Arheološki predmeti iz hrvatskih i drugih zbirki svjedoče o raširenosti štovanja Hermesa, Merkura i Tota. Skulpture, brončane figurice, reljefi, novac i drugi nalazi pokazuju kako su smrtnici komunicirali s besmrtnicima, zazivajući uspjeh i zaštitu, sreću i prosvjetljenje.

Posebno su zanimljivi nalazi takozvanog Aleksandrijskog Hermesa koji kroz vizualne elemente sjedinjuje božanske osobine grčkog Herma, rimskog Merkura i egipatskog Tota. Na hrvatskom povijesnom prostoru pronađeno je osam brončanih figurica toga božanstva, među kojima se kvalitetom izrade ističu primjerci iz Osijeka i Knina. Njihova neobična obilježja povezuju grčke, rimske i egipatske likovne tradicije te otvaraju pitanja o putovanju vjerovanja i ideja između različitih dijelova antičkog svijeta.

Upravo takvi nalazi pokazuju da je područje današnje Hrvatske bilo u središtu velikih kulturnih zbivanja. Ono je sudjelovalo u razgranatoj mreži trgovine, komunikacija i kulturnih dodira koja je povezivala Mediteran i europsku unutrašnjost.

Od božanskih glasnika do mobilnih telefona

Kakve veze imaju Hermesove krilate sandale s mobilnim telefonom? Može li antički pisar pomoći da drukčije pogledamo suvremenu umjetnost? Što nam suvremena umjetnost može otkriti o ljudskoj domišljatosti, snalažljivosti i sklonosti prijevari, osobinama koje su utjelovljivali i antički bogovi?

Na ta pitanja odgovaraju i radovi suvremenih umjetnika i umjetnica: Lucije Bužančić, Ive Dekovića, Amele Frankl, Marte Katavić, Željka Kipkea, Ivana Prerada, Stjepana Šandrka i Anabel Zanze.

Stjepan Šandrk u triptihu Druženje prikazuje skupine mladih ljudi okupljenih oko mobilnih telefona. Njegove slike podsjećaju da je komunikacija oduvijek bila temelj ljudskog povezivanja, premda su se sredstva prijenosa poruka iz temelja promijenila. Hermes je nekoć prenosio vijesti između bogova i ljudi, dok danas informacije gotovo trenutačno putuju digitalnim mrežama.

Anabel Zanze u slici Čitajući Kipkea I pretvara tekst u likovnu strukturu, povezujući slikarstvo s pisanjem i čitanjem. Njezino djelo uspostavlja zanimljiv odnos s egipatskim Totom, mitskim izumiteljem pisma, ali i sa Željkom Kipkeom, čiji je tekst poslužio kao polazište za sliku. Ivo Deković u instalaciji Pisar umnaža glavu znamenitoga egipatskog pisara iz Louvrea, povezujući drevnu civilizaciju s načinima računalnog oblikovanja slike.

Željko Kipke u radu We Turn in the Fire, Consumed by Subterraneus spaljuje primjerke vlastite knjige i njihov pepeo pohranjuje u staklenu posudu, povezujući pisanu riječ, vatru i preobrazbu materije. Ivan Prerad posebno je za izložbu naslikao Hermesa s malim Dionizom, nadahnut znamenitom antičkom skulpturom pripisanom Praksitelu. Promjenom kuta gledanja mijenja se i koloristički doživljaj njegove slike.

Amela Frankl u radu O, Hermese! istražuje vlastiti stvaralački put između različitih umjetničkih izraza. Akvareli Marte Katavić povezuju se s Hermesovom ulogom zaštitnika granica i prijelaza, dok rad Lucije Bužančić dodatno proširuje dijalog antičke baštine i suvremenih umjetničkih praksi.

Suvremeni umjetnici pritom ne ilustriraju mitološke priče. Njihovi radovi potiču posjetitelje da u arheološkim predmetima prepoznaju teme koje su još uvijek aktualne, od moći pisane riječi i prijenosa informacija do tehnoloških inovacija, ljudske domišljatosti i odnosa prema smrti.

Što se promijenilo, a što je ostalo isto?

Izložba Merkur, Hermes, Tot – Trgovac, kradljivac, znalac nastala je suradnjom arheologa i povjesničara umjetnosti, čija su se različita stručna iskustva povezala u zajednički kustoski koncept. Arheološka građa i suvremena umjetnička djela predstavljeni su kao dijelovi jedinstvene izložbene cjeline koja posjetiteljima omogućuje da povijest promatraju iz neočekivanih perspektiva.

Drevni ljudi vjerovali su da bogovi upravljaju prirodnim pojavama, štite trgovinu, prenose poruke, nadahnjuju izumitelje i odlučuju o sudbini pokojnika. Danas odgovore na mnoga od tih pitanja tražimo u znanosti i tehnologiji, ali naša fascinacija znanjem, uspjehom, bogatstvom, komunikacijom i nepoznatim nije nestala.

Zašto su ljudi oduvijek željeli znati više? Zašto su se divili snalažljivosti, čak i kada je bila na granici prijevare? Zašto je prijenos informacija toliko važan za društvo? I zašto smo bogovima pripisivali osobine koje tako dobro poznajemo kod sebe?

Izložba Merkur, Hermes, Tot – Trgovac, kradljivac, znalac u Arheološkom muzeju u Zagrebu pokazuje da su ljudi staroga vijeka, unatoč velikoj povijesnoj udaljenosti, živjeli u svijetu prepunom pitanja, želja, sukoba i proturječja koja prepoznajemo i danas. Ljudi su oduvijek trgovali, putovali, kockali se, izmišljali, nadmetali se i varali. Oduvijek su nastojali razumjeti svijet, pomaknuti njegove granice i pronaći odgovore na pitanja koja ih zaokupljaju. Prije nekoliko tisuća godina neke su od tih odgovora pronašli u bogovima kojima su pripisali vlastitu domišljatost, znanje, ambicije i slabosti. Merkur, Hermes i Tot možda pripadaju svijetu mitova, ali ljudska iskustva iz kojih su nastali itekako su stvarna i začudno suvremena.

Opširnije: https://www.amz.hr/hr/izlozbe/izlozba-merkur-hermes-tot-u-arheoloskom-muzeju-u-zagrebu/