Documenta: Izložba fotografija, šetnja i radionica o Antiratnoj kampanji i Arkzinu

23. rujna 2026. Leave a comment

U posljednjim danima ovoga mjeseca organiziramo tri događaja: izložbu fotografija i ilustracija iz novina Arkzin 25. rujna, šetnju Zagrebom vezanu za Antiratnu kampanju i novine 26. rujna, te radionicu nenasilne komunikacije 28. i 30. rujna.

U petak, 25. rujna 2026. u 18 sati u dvorani Kuće ljudskih prava otvorit ćemo izložbu fotografija i ilustracija Arkzin: foto arhive, odnosno zbirke koje je nastajala tijekom izlaženja novina Arkzin (1991. – 1998.) Prvenstveni je smisao izložbe predstavljanje same zbirke i što ona sadrži, te predstavljanje rada na arhivskom sređivanju zbirke i identifikaciji predmeta. Održat ćemo i neformalni razgovor o izazovima nasljeđa same zbirke kao i samoga Arkzina.

Izložbu i zbirku će ispred Documente predstaviti Nikola Mokrović i Diana Todorova.

Dan kasnije, u subotu, 26. rujna u 11 sati, održat će se šetnja Antiratna kampanja i Arkzin na ulicama Zagreba: Ljudska prava za vrijeme rata. Šetnja započinje ispred spomenika Kralja Tomislava kod Glavnog kolodvora, a predviđeno trajanje je oko sat i pol. Prijaviti se možete ovdje.

Vodit će ju Vesna Teršelič, suosnivačica Antiratne kampanje Hrvatske (ARK), Vesna Janković, glavna urednica nezavisnog magazina Arkzin te Aida Bagić, aktivistica Antiratne kampanje i autorica Arkzina.

Radionice nenasilne komunikacije Kada slika zamijeni čovjeka: Kako razgovarati kada se ne slažemo? održat će se 28. i 30. rujna u 17 sati u Kući ljudskih prava, a vodit će ju Irina Bagić i Igor Janković.

Početkom 1993. godine Marshall Rosenberg učio je zaraćene strane principima nenasilne komunikacije kada je radio sa zainteresiranima u Zagrebu i Beogradu. Ovom radionicom nastavljamo tu praksu postavljajući pitanja koja su jednako aktualna danas kao i tada:

Kako razgovarati s osobom čiji stavovi duboko zadiru u ono što nam je važno?
Kako ostati u razgovoru kada se ne slažemo oko pitanja rata, nacionalnog identiteta, ljudskih prava ili suočavanja s prošlošću?
I što se događa kada drugu osobu više ne vidimo kao osobu, nego kao pripadnika/icu određene skupine, ideologije ili “druge strane”?

Na radionici ćemo kroz pristup Nenasilne komunikacije istraživati kako naš jezik, pretpostavke i slike koje stvaramo o drugima mogu pridonijeti eskalaciji konflikta, a s druge strane, kako mogu otvoriti prostor za razumijevanje. Kroz praktične vježbe bavit ćemo se razlikovanjem opažanja od procjene, osjećaja od interpretacije te potreba od strategija, kao i načinima slušanja i izražavanja koji omogućuju da ostanemo u kontaktu i kada postoje duboke razlike.

Posebno ćemo se baviti pitanjem polarizacije: što se događa kada razgovor o identitetu, pravima ili prošlosti postane razgovor o tome tko je “u pravu”, tko “loš”, a tko “dobar”? Cilj radionice nije da se oko svega složimo. Cilj je istražiti možemo li, i kada se duboko ne slažemo, ponovno vidjeti čovjeka iza stava. Razumjeti ne znači opravdati. Empatija ne znači odustati od vlastitih granica.

Radionica je namijenjena svima koje zanimaju komunikacija, konflikti, ljudska prava, identitet i društvena polarizacija, kao i svima koji žele bolje razumjeti vlastite reakcije u teškim razgovorima. Sudjelovanje je besplatno, uz obaveznu prijavu putem ovog linka.

Antiratna kampanja Hrvatske pokrenuta je 1991. godine kao mreža građanskih inicijativa, grupa i pojedinaca. Za vrijeme rata pružala je podršku prigovaračima savjesti koji su odbili nositi oružje, tražila je zaštitu za ljude koji su izbačeni iz svojih domova tijekom brojnih deložacija te aktivno pružala otpor kršenju ljudskih prava. Antiratna kampanja organizirala je brojne edukacije o nenasilju i medijaciji, surađivala s istomišljenicima s “druge strane” i diljem Europe i pružala potporu novonastalim građanskim organizacijama u cijeloj Hrvatskoj.

Arkzin je pokrenut u rujnu 1991. godine, kao fanzin Antiratne kampanje, no uskoro se pretvorio u alternativni mjesečnik, a nakon toga i dvotjednik u kojem je tijekom 106 brojeva sve do 1998. bilo prostora za oštru kritiku vladajućih i teme vezane za počinjene ratne zločine, slobodu medija, ženska i LGBT prava, alternativnu kulturu i sve ono što je van mainstreama. I u Antiratnoj kampanji iz koje je proizašlo više feminističkih grupa i organizacija, i u radu Arkzina, žene su aktivno sudjelovale i tražile prostora za feminističke pristupe društvenoj promjeni.

Projekt financira Grad Zagreb. Sadržaj aktivnosti je u isključivoj odgovornosti Documente i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Grada Zagreba.