„Prilozi za povijest Broda i okolice“. Knjiga 7
U okviru Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje objavljen je sedmi svezak povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice čiji je urednik Robert Skenderović.
Uvodna riječ urednika
Ovim, sedmim sveskom nastavljamo objavljivanje povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice u izdanju naše Podružnice. Slijedeći ideju izdavanja Priloga prema kojoj je njihov glavni cilj objavljivanje relevantnih znanstvenih radova o povijesti Slavonskog Broda i okolice, prikupili smo u ovome broju šest radova koji ulaze u taj tematski okvir. Uz neka već etablirana imena, u ovome broju više od polovine autora predstavljaju mladi znanstvenici, što potvrđuje našu opredijeljenost u namjeri da potičemo nove generacije na znanstvena istraživanja i pisanje radova.
Historiografski radovi obuhvaćaju razdoblja od ranog novog vijeka do kraja 20. stoljeća. Svezak započinje suautorski dvojac Robert Skenderović – Jakov Blagojević radom o kobaškom kapetanu Ivanu Sekuli. Iako je ime ovog kobaškog junaka poznato u književnosti i u historiografiji, autori u ovome radu pokazuju da dosadašnja historiografija ima tek fragmentarni uvid u njegov život, ali i da književna djela i narodne pjesme predstavljaju začuđujuće kvalitetan izvor za rekonstrukciju nepoznatih epizoda njegova životnog puta.
Rad Borisa Trnskog o habsburškim generalima iz Brodskog kotara nastavlja se na prethodni rad i zajedno s njime čini blok vojno-povijesne tematike iz razdoblja Habsburške Monarhije. Autor je u ovome radu istražio životne sudbine dvojice habsburških generala, Stjepana Pilara i Julija Simonovića, koji su zavičajno bili vezani uz Brod i okolicu. Trnski ističe da su obojica generalske činove stekli isključivo zahvaljujući svojem isticanju na bojnom polju tijekom Prvog svjetskog rata te kao takvi predstavljaju najodličnije primjere bogate slavonske vojne tradicije.
Slijedi rad Zvonimira Miloševića o životu i učiteljskom djelovanju Franje Marinića, koji je rođen u Požegi, a za brodski kraj bio je vezan službovanjem u Brodskom Stupniku i Zbjegu. Njegov politički angažman doveo ga je u sukob s vlastima NDH i njemačkim zapovjedništvom, što je na kraju kulminiralo hapšenjem i pogubljenjem vješanjem 1943. godine, u znak odmazde zbog partizanske diverzantske akcije na željezničkoj pruzi. Cjelovit prikaz života učitelja Marinića više je od biografije jednog učitelja jer pruža uvid u opće društvene i političke prilike u mjestima u kojima je djelovao.
Nakon ove teme koja je vezana uz razdoblje monarhističke Jugoslavije te uz Drugi svjetski rat, slijedi rad Ane Rajković Pejić o jednoj malo relaksiranijoj temi – o odmoru i rekreaciji radnika tvornice „Đuro Đaković“ tijekom 1970-ih i 1980-ih godina. Ova vrlo zanimljiva tema pokazuje koliko se u to vrijeme promišljalo unaprijediti život radnika u svim segmentima, pa i u ovome koji se prikazuje u ovome radu.
Nakon navedenih radova ovaj broj Priloga za povijest Broda i okolice sadrži i dva rada koji se zajedno mogu grupirati kao radovi s tematikom Domovinskog rata. Prvi rad u tome bloku napisala je Nikolina Jozić, koja u njemu proučava djelovanje školstva na prostoru Brodsko-posavske županije tijekom Domovinskog rata.
Posljednji rad objavljen u ovome svesku posvećen je utjecaju posljedica rata u Bosni 1992.–1995. na etničku i demografsku strukturu stanovništva Bosanske Posavine. Autor Mateo Čalušić interdisciplinarno iz perspektiva geografije i povijesti analizira to dramatično razdoblje koje je bilo ponajviše pogubno za hrvatsko stanovništvo toga kraja. Paralelnom analizom povijesnih izvora i statističkih podataka o demografskim kretanjima autor zaključuje da je znatan pad udjela Hrvata u strukturi stanovništva Bosanske Posavine nesumnjivo ponajviše posljedica ratnih djelovanja, a ne prirodnih demografskih procesa.
Svih šest radova svojom tematikom odgovaraju ideji istraživanja povijesti Broda i okolice. Svaki iz svoje perspektive rasvjetljava bogatu povijest brodskog kraja, nažalost često izloženog ratu i ratnim stradavanjima, ali s također prisutnim stalnim nastojanjem stanovnika da u svojoj lokalnoj sredini izgrade temelje za bolju društvenu i gospodarsku budućnost.
Uz navedene radove, u ovome broju Priloga objavljujemo i osvrt Ivana Mileca na knjigu Stribora Schwendemanna i Branka Penića Znameniti, poznati i spomena vrijedni žitelji Slavonskog Broda i gravitirajuće okolice – Onomastikon (Slavonski Brod, 2025). Vjerujemo da time uspostavljamo novu redovnu rubriku i da će u budućnosti opširniji prikazi i osvrti na druge historiografske radove obogatiti stranice Priloga za povijest Broda i okolice.
Ovdje kao urednik želim zahvaliti autorima na trudu koji su uložili, kao i na njihovoj spremnosti da prihvate sugestije recenzenata i urednika. Također, zahvaljujem svim suradnicima bez kojih ovaj broj Priloga ne bi mogao biti uređen.
Na kraju, vjerujem da će i ovi, sedmi Prilozi za povijest Broda i okolice naći svoje mjesto u znanstvenoj literaturi te da će ih znanstvenici rado koristiti u svojim budućim istraživanjima. Također vjerujem da će izazvati zanimanje šireg kruga čitatelja, naročito onih koji su vezani uz prostor Broda i okolice.
Godina izdanja: 2025.
ISBN: 978-953-8102-59-2
Broj stranica: 223
Izvor i sadržaj: https://hipsb.hr/proizvod/prilozi-za-povijest-broda-i-okolice-knjiga-7/
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.