Održan deseti History Fest
U Sarajevu je od 2. do 6. juna 2026. godine održan deseti po redu History Fest, koji je zamišljen kao višednevni susret historičara iz Bosne i Hercegovine, ostalih postjugoslavenskih i zemalja Jugoistočne Evrope, kao i mnogih evropskih zemalja, Kanade i SAD.
Tokom ovog malog jubilarnog izdanja Festivala je kroz panel diskusije, predavanja, promocije novih knjiga cilj bio da se usporedi razvoj društava nakon Drugog svjetskog rata i razvoj društava nakon završetka ratova u Jugoistočnoj Evropi tokom devedesetih godina i to sve kroz više segmenata: ideologiju i politiku, urbani i gospodarski razvoj, položaj žena, ulogu i odnose države sa vjerskim zajednicama, razvoj sporta.
Ponovno je i ovoga puta Festival bio obilježen novim poznanstvima, otvorenim susretima kolega iz različitih univerzitetskih sredina, brojnim razgovorima koji su vođeni mimo službenog programa, često i do kasnih noćnih sati.
History Fest je ove godine otvoren multimedijalnom izložbom „Industrijalizacija u toku“ koja je bila postavljena na otvorenom, ispred hotela Holiday u Sarajevu. Izložbu je priredila Fondacija Kulturno nasljeđe bez granica, a prati stoljetni razvoj bosanskohercegovačke industrije. Izložbu je otvorila Amra Čusto.
Na prvom panelu u kojem je bilo riječi o ideologijama i politikama u poslijeratnim društvima, učestvovali su Vera Katz, Sonja Biserko, Kornelija Ajlec, Hrvoje Klasić i Ivo Komšić. Učesnici panela vezanog za urbanizaciju i modernizaciju društva (Maja Pličanić, Amra Čusto, Aida Ličina Ramić, Zlatko Jovanović, Mirza Džananović) ponudili su iz različitih perspektiva jednu plastičniju sliku u istraživanju ovih pitanja u bosanskohercegovačkom društvu. Posebno valja istaknuti da su tokom ovogodišnjeg okupljanja gostovali historičari iz Makedonije (Irena Stefoska, Petar Todorov, Mariglen Demiri, Naum Trajanovski i Dragi Gjorgijev) koji su razgovarali o sukobu u Makedoniji i Ohridskom okvirnom sporazumu iz 2001. godine. Irena Stefoska je učestvovala i na panelu vezanom za probleme i pitanja industrijalizacije i privatizacije na kojem su učestvovali još i Milan Balaban, Anto Domazet, Kadrija Hodžić i Dino Šukanović. Velik broj panela održan je predzadnjeg dana Festivala. Razgovarano je o ulozi vjerskih zajednica u postratnim društvima Jugoslavije, SSSR-a, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (Edin Omerčić, Michael Kemper, Adnan Prekić, František Šistek i Amir Duranović), o načinima istraživanja historije žena (Amir Duranović, Amila Kasumović, Marta Verginella, Urška Strle), o zanimljivim iskustvima urednika i autora zbornika radova „The New Bosnian Mosaic“ (Elissa Helms, Ruža Fotiadis, Hannes Grandits i Xavier Bougarel) te potrebi za postavljanjem novih istraživačkih pitanja u periodu od objavljivanja ove knjige (2006.) do danas (2026.)
Održan je niz predavanja. Nevenka Tromp je govorila o doprinosu i ulozi međunarodnog krivičnog prava na povijesne izvore, pri čemu se posebno osvrnula na ulogu Srbije i njene saradnje sa MKSJ. Kristof Gosztonyi je svoje predavanje posvetio problemu implementacije Općeg okvirnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu od razdoblja Carla Bildta do Paddyja Ashdowna. Peter Mikša je održao posebno zanimljivo predavanje o razvoju jugoslavenskog sporta i planinarenja kao sportske discipline u razdoblju Hladnog rata. Emily Greble je govorila o potrebi za redifiniranjem historijskih narativa u problematici istraživanja historije žena na Balkanu. Predavanje o multidisciplinarnim istraživanjima (psihijatrije i historije) i ulozi koju je ratna trauma imala u socijalističkoj Jugoslaviji održala je Heike Karge.
U okviru festivala organizirano je nekoliko razgovara i predstavljanja novih knjiga. Autori o čijim knjigama je razgovarano su Krisztan Csaplar-Degovics, Aida Ličina Ramić, Vjera Borozan i Anna Remešova, Petar Žarković, Asja Mandić, Valentina Otmačić, Armina Galijaš kao i izdanja Biblioteke XX vek (urednik Ivan Čolović) te izdanja Akademske knjige iz Novog Sada (urednica Bora Babić), Matice Crnogorske (Adnan Prekić, Jovan Muhadinović, Admir Adrović) kao i istraživanja o vojnoj operaciji Hrvatske vojske „Džep ’93“ (Branka Vierda, Nikola Puharić), te projekti digitalne rekonstrukcije repozitorija openbook.ba (Mario Hibert, Feđa Kulenović), kao i bilateralni projekt istraživanja granica i demarkacionih linija u Sloveniji i Bosni i Hercegovini (Bojan Balkovec, Božidar Flajšman, Edin Omerčić). Vanja Šunjić i Mirsad Ćatić Čuperak su govorili o izdanju SABNOR-a pod naslovom Partizanska čitanka, a Dubravka Stojanović je predstavila djelovanje Muzeja 90-ih.
Posebnu pažnju Festival posvećuje intervjuima i razgovorima sa različitim, još uvijek živim sudionicima bitnih događaja i dešavanja iz prošlosti, historijskim ličnostima, te je i ove godine održan takav razgovor. Sa crnogorskim političarem Milom Đukanovićem, koji je u više navrata bio predsjednik Vlade Crne Gore i predsjednik Crne Gore (1998-2002, 2018-2023) razgovarao je Tvrtko Jakovina.
U sklopu jednog novog formata koji će organizatori nastojati njegovati i na narednim okupljanjima, a koji se odnosi na nova naučna istraživanja postdoktoranata, svoje su dosadašnje rezultate predstavili Marta Harasimowicz, Merisa Karović Babić, Alfredo Sasso i Pavel Kreisinger.
Doktorsku radionicu su i ove godine moderirali Branimir Janković, kojem su se u uvijek korisnim komentarima ove godine pridružili i Adnan Prekić, te Ruža Fotiadis, koja je i sama svoje prve naučne rezultate vezane za istraživanja na doktorskoj disertaciji predstavila upravo u sklopu doktorske radionice održane tokom prvog izdanja History Festa, ne tako davne 2017. godine, što će nadamo se biti ne samo inspiracija, nego i nada studentima doktorskih studija da stalni, marljivi i uporan rad na kraju ipak donosi vrijedne rezultate.
Na kraju festivala je prikazan film Petra Kelly – Act Now! Petra Kelly je bila jedna od osnivačica pokreta Grünen u Njemačkoj, a o njenom nasljeđu su razgovarali Eva Quistorp, koja je bila prijateljica Petre Kelly, te kasnije članica Evropskog parlamenta, aktivistica Svjetlana Nedimović i historičar Edin Omerčić. U film i kasnije razgovor posjetitelje je uvela Paola Petrić, direktorica sarajevskog Ureda Heinrich Böll Stiftung.
Preneseno s portala Historiografija.ba