Povodom druge obljetnice smrti intelektualnog povjesničara J. G. A. Pococka (1924-2023)

24. prosinca 2025. Leave a comment

Među brojnim intelektualnim povjesničarima 20. stoljeća, malo ih je ostavilo takvog traga kao John Greville Agard Pocock. Oslanjajući se na dosege u lingvistici iz prve polovice 20. stoljeća, Pocock je svoju karijeru posvetio naizgled jednostavnom zadatku: razumijevanju ideja u kontekstu u kojemu su se koristile i kojem su bile namijenjene, odnosno, shvaćanju što je autor nekog povijesnog teksta želio reći u danom trenutku. Time je Pocockov rad otvorio nove puteve u intelektualnoj historiji od 1960-ih godina nadalje, kritizirajući do tada popularnu historiju ideja i intelektualne biografije koje su bile usmjerene na traženje izvorišta neke ideje u prošlosti ili su vezale ideje uz proizvoljni kontekst, što bi i u jednom i drugom slučaju rezultiralo anakronom upisivanju značenja i intencija u ideje i tekstove koje njihovi autori izvorno nisu imali. Ova metoda tzv. kontekstualizacije bila je temelj kembričke škole intelektualne historije (Cambridge School) kojoj je Pocock uz Quentina Skinnera bio jedan od utemeljitelja i glavnih usmjeritelja.

Pocock je ostavio veliki utjecaj ne samo u polju intelektualne historije, već i povijesti političke misli. Čitav njegov opus bavi se proučavanjem vokabulara i retoričkih figura, odnosno „političkih jezika“ – termin koji je sam skovao – koji su krasili filozofske i političke koncepte što su se ubrzano razvijali tijekom 17. i 18. stoljeća poput anglosaksonskog prava (djelo The Ancient Constitution and the Feudal Law, 1957) i klasičnog republikanizma (The Machiavellian Moment, 1975), što su teme kojih se često doticao i u svojim zbirkama eseja (Politics, Language, and Time, 1971; Virtue, Commerce, and History, 1985). Nije mu bilo strano ni bavljenje poviješću historiografije pa je tako u šest svezaka pripremio opširnu analizu povjesničara Edwarda Gibbona i njegovog poznatog djela o slabljenju i padu Rimskog Carstva (Barbarism and Religion, 1999–2015). One koji su zainteresirani za samu Pocockovu metodologiju, upućujemo na njegovu zbirku eseja Political Thought and History: Essays on Theory and Method iz 2009. godine.

U jeku druge obljetnice smrti ovog meritornog povjesničara, portal Historiografija.hr odlučio je uputiti na tekstove i događaje koji su bili posvećeni Pococku tijekom zadnje dvije godine. Posebice vrijedi izdvojiti svojevrsnu Pocockovu biografiju koju je sastavio Quentin Skinner pomoću korespondencije koju su zajedno vodili između 1965. i 2020. godine i koja mu je omogućila da prikaže razvoj Pocockove karijere na jedan izuzetno osoban način. Poseban broj Pococku posvetio je časopis History of European Ideas u kojemu je sakupljeno deset radova Pocockovih dugogodišnjih suradnika, učenika i intelektualnih nasljednika, izvorno predstavljenih na kolokviju na Sveučilištu St. Andrews. Slični događaji održani su Pococku u čast i na Sveučilištu Johns Hopkins, Cambridgeu i Harvardu te ih također ovdje izdvajamo preko poveznica u nastavku. Naposljetku, upućujemo i na nekoliko nekrologa posvećenih Pococku koji su objavljeni u različitim stranim i domaćim publikacijama.

Filip Bačurin

Prilozi:

Skinnerova biografija J. G. A. Pococka nastala na temelju njihove korespondencije:

https://muse.jhu.edu/article/949925

Poseban broj časopisa History of European Ideas posvećen J. G. A. Pococku:

https://www.tandfonline.com/toc/rhei20/51/7

Simpoziji i kolokviji održani u čast J. G. A. Pococka:

University of St. Andrews Institute of Intellectual History

https://www.intellectualhistory.net/pocock-centenary-colloquium-2024

(snimka kolokvija: https://www.youtube.com/watch?v=aMK0FVqsxHo&t=138s)

Johns Hopkins University
https://is-ih.com/wp-content/uploads/2024/02/Pocock-Schedule_1.pdf

(članak na blogu povjesničarke Rachel Hammerslay o samom simpoziju: https://www.rachelhammersley.com/new-blog/2024/3/28/john-pococks-life-legacy-and-languages-of-historical-and-political-thought)