Jovan Komšić, „REFLEKSIJE VELIKOG PROPADANJA. Srpske tranzicione „elite“ – od rata do mira i nazad (1987–2024)“
Recenzije
„Komšić nas u jednom sociološkom trileru uvodi u dinamiku katastrofe. Ima tu dosta „državnog razloga“ i „decizionizma“ – tih čarobnih štapića Karla Šmita, koji se prelamaju kroz „razistoriju“ Dobrice Ćosića i njene derivate… Komšić je na pravom tragu da je „AB revolucija“, uz sve pogodno istorijsko nasleđe kao uslova iluminacije, prilično unikatna i još nedovoljno shvaćena… Poučna je ovo studija. Može se reći i katarzična.“ – Zoran Panović, sociolog
„Pisalo se i ranije o temi studije „Refleksije velikog propadanja“… nikada dosad ovako sistematično, kao što je učinio Komšić… O metodologiji i dometima više će reći ljudi iz struke… ja ću ovu belešku završiti parafrazom rečenice iz Otkrovenja Komšićevog imenjaka, Jovana: „Ko pročita ovu knjigu, u ustima njegovim biće slatka kao med, ali će u utrobi njegovoj biti gorka kao pelen.“ Ali onom ko je pročita biće još gorča, a neće znati zašto je gorko.“ – Svetislav Basara, književnik
„Pisac je izričit: kriza pojma prethodi krizi stvarnosti. Nije jezik uslovljen stvarnošću, već upravo jezik propadanja priprema samu propast… Posebno je važna Komšićeva rasprava u kojoj, s jedne strane, strpljivo razgrađuje postavke Karla Šmita, tvorca Nirnberških zakona. S druge strane, nije ga mrzelo (jer Komšić zna gde se krije teorijska riznica) da čita neutešno dosadna politička smatranja Dobrice Ćosića i tumači ih u šmitovskom ključu.“ – dr. Ivan Milenković, filozof
„Iznimno značajna knjiga Jovana Komšića odlikuje se visokom razinom konzistentnosti i konzekventnosti, te – što je od posebne važnosti – jasnim i čitkim stilom pisanja, što je čini dostupnom široj obrazovanoj javnosti, uključujući, vjerujem, i mladim generacijama, kojima bi u njoj sadržani izvodi, činjenice i argumenti morali djelovati prosvjetljujuće i otrežnjujuće… Komšić je ovom knjigom afirmirao ideju političke teorije kao neophodnog oružja za bolji svijet, te identitet istine kao domovine vlastite duše.“ – prof. dr sc. Lino Veljak, filozof, red. član IANU BiH
O autoru
Dr. Jovan Komšić, Redovni profesor „Sociologije“ i „Političkog sistema Evropske unije“ na Ekonomskom fakultetu u Subotici, Departman za evropsku ekonomiju i biznis, Univerziteta u Novom Sadu (u penziji). Rođen 1952. godine u Laćarku, AP Vojvodina, Republika Srbija. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sremskoj Mitrovici. Diplomirao je (1975), magistrirao (1985) i doktorirao (1993) na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Tema doktorske disertacije: „Kritika neostaljinističke teorije države“. Objavio jedanaest monografija iz sfere političkih i socioloških nauka. Autor je više od 100 radova u stručnim časopisima i zbornicima. Jula 2010. godine izabran za dopisnog člana Vojvođanske akademije nauka i umetnosti (VANU). Jedan je od osnivača nekoliko NVO iz Vojvodine i Srbije (Nezavisno udruženje novinara Vojvodine, Novi Sad; Vojvođanski klub, Novi Sad; Društvo za saradnju među narodima bivše Jugoslavije, Beograd; Centar za regionalizam, Novi Sad; V 21, Novi Sad; Asocijacija multietničkih gradova Jugoistočne Evrope – Filija, Novi Sad). Bio je Savetnik Saveznog ministra za nacionalne i etničke zajednice u Vladi SR Jugoslavije, Rasima Ljajića (2001–2003). Služi se ruskim i engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvoje dece. Penzionisan oktobra 2018. godine.
Izdavač: Akademska knjiga
Godina izdanja: 2025.
Broj stranica: 147
Izvor:
Obavijest je objavljena i na portalu Historiografija.ba: