Poziv za prijavu: Međunarodna interdisciplinarna znanstvena konferencija povodom 80. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata u Europi „Kultura i pamćenje – rat i mir“

Sveučilište „Adam Mickiewicz“ u Poznanju
Fakultet za poljsku i klasičnu filologiju
Institut za slavensku filologiju
Sveučilište u Sarajevu – Filozofski fakultet
Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine
Međunarodna interdisciplinarna znanstvena konferencija
povodom 80. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata u Europi
Kultura i pamćenje – rat i mir
8. – 9. 5. 2025.
Dok se u svibnju 1945. godine gajila nada da su ratovi stvar prošlosti, 80. obljetnicu završetka Drugoga svjetskog rata svijet dočekuje sa sukobima koji se nisu uspjeli spriječiti, uključujući rat u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih, rusku oružanu agresiju na Ukrajinu i novi sukob u Pojasu Gaze. Sve je veća zabrinutost da bi se svijet uskoro mogao suočiti s još jednim kolapsom civilizacije poput globalnoga rata te da čovječanstvo nije izvuklo nikakvu pouku iz tragičnih događaja koji su obilježili 20. st. Nažalost, čini se da je rat redovita stvarnost, ali nove generacije ulažu više napora u očuvanje mira.
Kultura i svi njezini aspekti odigrali su važnu ulogu u započinjanju i vođenju ratova, kao i u pokušajima njihova sprječavanja (od jezika i književnosti preko kazališta, filma, slikarstva, glazbe i drugih kulturnih fenomena, do historiografije te humanističkih i društvenih znanosti uopće). To posebice vrijedi za različite diskurse politike kulture i sjećanja. U mnogim trenutcima povijesti kultura i politika kulture, uglavnom politika sjećanja, često su nadahnjivale, poticale ili opravdavale ratne inicijative, dovodeći do stradanja, čak i zločina genocida. S druge strane, upravo kroz kulturu, kulturnu politiku i politiku sjećanja pokušavao se organizirati antiratni diskurs kulture mira kao antiteza „kulturi rata”.
Ako želimo mir, posebice trajan ili barem dugotrajan mir među ljudima, narodima i državama, nužno je preispitati fenomen rata („fenomen Bellona”) kao upozorenje, s obzirom na posljedice koje ratovanje nosi: broj mrtvih, protjerivanja, izgnaničke sudbine, genocid, urbicid, kulturocid ili nepovratno uništavanje okoliša kao rezultat uporabe kemijskoga, biološkog ili čak nuklearnog oružja. Uz teorijska istraživanja u akademskoj areni, rasprava o ovoj temi potrebna je i nameće nam se kao društveni imperativ aktualnoga postmodernog stanja čovječanstva pred novim oružanim sukobima.
Na ovoj svijesti temelji se međunarodna interdisciplinarna znanstvena konferencija Kultura i pamćenje – rat i mir. Njezin je cilj ne samo obilježavanje 80. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata u Europi već i daljnje propitivanje kulturnih diskursa, posebice diskursa politike i kulture sjećanja. Upravo zbog toga, akademska zajednica Poznanja, u suradnji prijateljskim akademskim centrima u Bosni i Hercegovini, poziva na razgovor o sjećanju na Drugi svjetski rat i njegove posljedice u dotičnim kulturama, pri čemu bi, kao prva žrtva izbijanja Drugoga svjetskog rata, Poljska trebala postati prostor za raspravu i promišljanje rata. Nasuprot tome, još uvijek sukobljeno i politički turbulentno područje Balkanskog poluotoka, posebice Bosne i Hercegovine, kojim dominiraju tekući „kulturni ratovi” i „kultura rata”, ostaje značajan primjer političke nestabilnosti u Europi, unatoč gotovo okrugloj obljetnici Daytonskoga mirovnog sporazuma (1995), a uskoro će se navršiti i 30 godina od tragičnih događaja genocida u Srebrenici (1995). Polazeći od pretpostavke da svako, pa i najmanje, promišljanje pridonosi izgradnji mira, makar i samo u obliku akademske i društvene rasprave u odnosu na opću temu konferencije, želimo potaknuti promišljanje o sljedećim i drugim sličnim pitanjima:
• Kultura sjećanja i kulturna politika Drugoga svjetskog rata
• Slika rata u kulturi (herojstvo, mučeništvo, svakodnevica…)
• Prikaz sjećanja na Drugi svjetski rat
• Sjećanje na Drugi svjetski rat kao poticaj za daljnje promišljanje rata i mira
• Kulturna politika i sjećanje na holokaust i druge genocide
• Rat kao urbicid i kulturocid
• Žensko iskustvo rata, nasilje nad ženama
• Rat iz dječje perspektive
• Rat kao patnja životinja i uništavanje okoliša
• Kultura i sjećanje kao oruđe rata
• Uloga kulture, književnosti i medija u ratnom huškanju
• Jezik kao sredstvo rata (ratna retorika, propaganda, govor mržnje…)
• Ratna ideologija u kulturi, umjetnosti, književnosti…
• Antiratna retorika u kulturi, umjetnosti, književnosti…
• Fenomen rata i fenomen mira: Mir kao nepostojano, privremeno stanje između uzastopnih sukoba? Tko je pobjednik, a tko poraženi?
• Kultura i sjećanje na mir (kraj rata, prekid vatre ili nužan kompromis?)
• Kad počinje, a kad završava rat? Od bojišnice i prve crte do prostora kulture, politike, retorike i medija
• Fenomen hibridnoga rata
• Europska unija kao mirovni projekt
• Suvremene prijetnje novoga imperijalizma i kolonijalizma
Konferencija je interdisciplinarnoga karaktera, obuhvaća sve discipline humanističkih i društvenih znanosti te otvara široku raspravu o reprezentaciji Drugoga svjetskog rata i sjećanja na rat u jeziku, književnosti, široj kulturi i vizualnim umjetnostima. Radni su jezici konferencije poljski, bosanski, hrvatski, srpski, crnogorski i drugi slavenski jezici te engleski jezik.
Prijavnice za konferenciju primaju se do 8. 3. 2025. godine. Molimo da pošaljete elektroničku prijavnicu na poznan.sarajevo2025@gmail.com. Kotizacija za konferenciju iznosi 500,00 PLN ili 120,00 € (za inozemne sudionike), a uključuje organiziranje skupa i pokrivanje troškova izdavanja recenzirane monografije. Podatci za uplatu kotizacije bit će poslani sudionicima nakon obavijesti o prihvaćanju prijavnica za konferenciju oko 20. 3. 2025. godine.
Konferencija je planirana u hibridnome obliku: u Poznanju, Collegium Maius, ul. Fredry 10 te na daljinu korištenjem aplikacije Microsoft Teams. Konačne informacije o obliku sudjelovanja potrebno je dostaviti do 25. 4. 2025. godine.
Organizacijski odbor konferencije:
Prof. dr. sci. Ewa Szperlik, predsjedavajuća Organizacijskog odbora, izvanredna profesorica, Odsjek za južnoslavenske književnosti
Prof. dr. sci. Sanjin Kodrić, kopredsjedavajući Organizacijskog odbora, redoviti profesor, Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine
Prof. dr. sci. Anna Gawarecka, izvanredna profesorica, Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti
Prof. dr. sci. Marzanna Kuczyńska, izvanredna profesorica, Slavističko povjerenstvo Poljske akademije znanosti, Poznanj
Prof. dr. sci. Almedina Čengić, redovita profesorica, Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine
Dr. sci. Magdalena Baer, koordinatorica Organizacijskog odbora, Odsjek za južnoslavenske jezike
Elmir Spahić, MA, tajnik Organizacijskog odbora, Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine
Izvor i dodatne obavijesti: