Tematski broj „Historijskih traganja“ o historiji ženskog društva
Publikovan je 23. broj Historijskih traganja, časopisa Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, kao rodni temat posvećen, po prvi put u višedecenijskoj djelatnosti Instituta, povijesti ženskog društva u Bosni i Hercegovini i regionu.
Od znanstvenih radova objavljenih u ovom broju izdvajamo tekstove prof. dr. Amile Kasumović o društvenom fenomenu čedomorstva, potom rad dr. Aide Ličine Ramić od (ne)dosljednostima sprovedbe rodne emancipatorske politike u socijalističkoj Bosni i Hercegovini a kroz prizmu reproduktivnih prava. Zatim radove dr. Svetlane Stefanović o prostituciji u Srbiji 19. i 20. st., dr. Mitsutoshi Inabe o androcentričnim pedagoškim odgojnim konceptima u BiH u vrijeme austro-ugarske unutar koji je jedna žena (Jagoda Truhelka) pravila konceptualne pomake, rad dr. Ane Rajković Pejić koji prikazuje ženske štrajkove u Hrvatskoj međuratnog doba kao načine borbe za bolje radne uslove ali i protiv esencijalističkih predrasuda koje su čvrsto determinirale ženske društvene uloge. Naposljetku, tu je i rad dr. Merime Omeragić koja se intelektualno hrabro upustila u skidanje koprene zaborava sa netom preminule, marginalizirane pjesnikinje Ajše Džemile Zahirović, koja je radila na afirmaciji ženske književne tradicije u BiH a unutar književnih kanona kojima su suvereno dominirali muškarci.
Vrijedan doprinos ovog broja Historijskih traganja osvijetljavanju povijesti ženskog društva u Bosni i Hercegovini predstavlja i rubrika Građa, njena priča koja omogućava prezentaciju ženske intimne priče o borbi za pravo na slobodno mišljenje i javno djelovanje u korist društva a protiv struktura makro i mikrodruštvene moći koje tu borbu nastoje osujetiti. Te su priče kazane autentičnim, oslobođenim ženskim glasom, nezagušenim i neometenim naslagama autorske intervencije i interpretacije. Priča Melike Salihbegov(ić), književnice, muslimanske intelektualke i osuđenice u Sarajevskom procesu 1983. godine, donesena kroz njeno pismo, u tom smislu predstavlja pokušaj objašnjenja razloga zašto neke pojedinke bivaju sustavno zaboravljene i potisnute iz prevladavajućih nacionalnih kultura pamćenja.
U ovom broju je i pokazan rad učiteljice Borke Dobanovački i pokušaj organiziranja analfabetskog tečaja u Puračiću 1940-1941. godine, kao i prilog o ženama u arhivskim zbirkama i fondovima Arhiva Bosne i Hercegovine od 1878. do 1918. godine.
Urednica ovog tematskog broja je dr. Sabina Veladžić.
Broj je kompletiran sa 13 prikaza i osvrta na knjige koje se bave ženskom poviješću.
Cjelovit broj je dostupan na stranici časopisa.
Izvor:
Historiografija.ba