“Tito’s Yugoslavia, Stories Untold” / Edited by Gorana Ognjenović, Jasna Jozelic
Izdavač Palgrave Macmillan objavio je 2016. godine dva sveska zbornika “Tito’s Yugoslavia, Stories Untold” (uredile Gorana Ognjenović i Jasna Jozelic) o kojem je proteklih dana pisano u hrvatskim medijima.
—
Revolutionary Totalitarianism, Pragmatic Socialism, Transition
Volume One, Tito’s Yugoslavia, Stories Untold
Editors: Ognjenović, Gorana, Jozelic, Jasna (Eds.)
http://www.palgrave.com/in/book/9781137597427
Titoism, Self-Determination, Nationalism, Cultural Memory
Volume Two, Tito’s Yugoslavia, Stories Untold
Editors: Ognjenović, Gorana, Jozelic, Jasna (Eds.)
http://www.palgrave.com/in/book/9781137597458
—
IZ MEDIJA:
Josip Broz Tito jedinstven je lider koji je najbolje do sada kapitalizirao mogućnosti prostora kojim je tri desetljeća upravljao, ali njegove negativne strane jako teško izlaze na vidjelo jer bi one bacile loše svjetlo na mnoge druge u svijetu.
To je mogući zaključak zbornika kojeg je tiskao jedan od najvećih i najuglednijih izdavača znanstvene literature u svijetu ‘Palgrave Macmillan’, a projekt vodile i zbornik uredile Gorana Ognjenović i Jasna Jozelić, znanstvenice iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine zaposlene u Norveškoj.
Dvosveščani zbornik ‘Titova Jugoslavija – neispričane priče’, kroz ‘impresivan raspon tema’ govori o sustavu ‘koji nije pripadao ni istoku ni zapadu’, istaknula je u predgovoru američka politologinja Sabrina P. Ramet. Profesorica Remet, svjetska stručnjakinja za teme vezane za Tita i Jugoslaviju, bila je savjetnica Bila Clintona tijekom 90-tih godina, a danas radi na Norveškom Tehnološkom sveučilištu u Trondheimu.
Nijansiranjem protiv mitova i dezinformacija
Gorana Ognjenović objašnjava za Hinu da je zbornik nastao kao akademski pokušaj nijansiranja slike o tome što je Jugoslavija bila i kako se raspala. ‘Nakon čitanja literature i slušanja akademskih rasprava po svijetu, kolegica Jasna Jozelić i ja smo shvatile da su ti pogledi pojednostavljeni, ukalupljeni i da se o nizu događaja u toj zemlji šire netočne slike’, objašnjava.
Htjele smo zbornikom objasniti pojedine mitove u koje je i stanovništvo Jugoslavije vjerovalo i upozoriti da su međunarodna tijela donosila zaključke o nama, čak i one koji su utjecali na raspad SFRJ, na osnovu dezinformacija, površnog znanja i političkih tumačenja, ističe hrvatsko-norveška socijalna filozofkinja rođena u Vinkovcima, danas znanstvena istraživačica sa Sveučilišta u Oslu.
Kad smo radile zbornik Jasna Jozelić je često znala reći: ‘Jeftino smo se izvukli kad vidimo koliko su malo njihovi savjetnici znali o nama’, rekla je Ognjenović. Jozelić je doktorandica pri Norveškom centru za ljudska prava, podrijetlom je iz Bosne i Hercegovine, a u Norveškoj živi od 1992.
Srećom, imali smo priliku angažirati vodeće istraživače s područja bivše Jugoslavije, i izvan nje, što je znatno dodalo kvaliteti studije, kaže Ognjenović.
Autori tekstova su povjesničari Zdenko Radelić i Albert Bing iz Hrvatskog instituta za povijest, Tvrtko Jakovina i Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Nataša Mataušić iz Hrvatskog povijesnog muzeja i Latinka Perović iz Beograda; političke filozofkinje Gorana Ognjenović i Jasna Jozelić iz Osla, politolog sa Sveučilišta Penn State u SAD Zachary Irwin, etnologinje Nevena Škrbić Alempijević s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Kirsti Mathiesen Hjemdahl sa Sveučilišta u Agderu u Norveškoj, kulturolozi s Fakulteta društvenih znanosti u Ljubljani MitjaVelikonja i Nena Močnik, te filmski kritičar Jurica Pavičić iz Splita.
Izvor i dodatne informacije: