Mirjana Kasapović, „Zbogom postjugoslavenstvu! Prilog demitologizaciji hrvatske politike i društva“
U izdanju Školske knjige objavljena je 2024. studija Mirjane Kasapović u kojoj je proširila i razradila svoj članak „Zbogom postjugoslavenstvu!“ iz 2023. godine koji je izazvao brojne polemičke reakcije.
Jugoslavija je bila najneuspješnija europska država 20. stoljeća. Nema države u Europi koja je u sedamdesetak godina postojanja, od prosinca 1918. do siječnja 1992., dva puta nastala i dva se puta raspala u morima krvi svojih stanovnika — u svjetskim, međudržavnim i građanskim ratovima svojih “južnoslavenskih plemena” i svojih “bratskih naroda i narodnosti”. Prva je Jugoslavija trajala nepune 22, a druga nepunih 47 godina — zajedno su opstale manje od prosječnoga životnog vijeka europskih građana. Isprobani su svi ekonomski i politički aranžmani da se ta država očuva: bila je kapitalistička i socijalistička, monarhijska i republikanska, unitaristička i federalistička, pluralistička i monistička, kraljeva desničarska i maršalova ljevičarska diktatura. Bila je na Zapadu i Istoku, neopredijeljena i nesvrstana. Ništa nije pomoglo.
Lijevi akademski, politički, kulturni i medijski tabor pokazuje začuđujuću otpornost i ravnodušnost na spoznaje inozemnih znanstvenih istraživača ratnih i poslijeratnih masovnih zločina jugoslavenske vlasti, agresivne jugoslavenske vanjske politike prema susjednim državama u poslijeratnim godinama, protusemitskoga karaktera pokreta nesvrstanih zemalja u kojemu je Jugoslavija imala važnu ili čak ključnu ulogu, autokratske prirode gotovo svih njegovih članica zbog koje su postale poprištima političkoga nasilja najgorih vrsta, uključujući “poslijekolonijalne genocide”, dramatičnih oblika gušenja ljudskih i građanskih prava i sloboda u zemlji, represivnih politika režima, nevjerojatnih razmjera kulta ličnosti. Jedan od izraza političkoga mitologiziranja Jugoslavije čine i postjugoslavenske studije kao izrazi nastojanja da se očuvaju ime i sjećanje na bivšu državu i da se, štoviše, s njome postupa kao s političkom i kulturnom činjenicom.
O autorici:
Mirjana Kasapović umirovljena je profesorica komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je ili suautorica dvanaest knjiga i više od stotinu znanstvenih radova objavljenih u Hrvatskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Švicarskoj, Poljskoj, Mađarskoj i drugim zemljama. Među recentnijim izdanjima autorica je knjige Bosna i Hercegovina 1990. – 2020. – rat, država i demokracija (Školska knjiga, 2020.). Za knjige Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država (2005.) i Politički sustav i politika Izraela (2010.) dobila je godišnje nagrade za znanost Republike Hrvatske.
Prevela je devet politoloških knjiga i više članaka s njemačkoga na hrvatski jezik. Objavila je mnogo stručnih, publicističkih i novinarskih radova. Bila je glavna i odgovorna urednica politoloških biblioteka “Politička misao” i “Političke analize” te časopisa Anali Hrvatskog politološkog društva i Političke analize. Članica je Hrvatskoga politološkog društva i Društva hrvatskih humboldtovaca.
Prelistaj izdanje:
Iz medija:
Prethodni prilozi na portalu Historiografija.hr: