Izložba i seminar „Razvoj Trešnjevke: borba periferije za urbani standard“

IZLOŽBA: 8. — 15. 11. 2022.
Radno vrijeme: od utorka do petka 16 — 20h, subota i nedjelja 11 — 15h

TEMATSKA ŠETNJA I RAZGOVOR: subota, 12. 11. u 11:00
Sudjeluju: Tamara Bjažić Klarin, Nikša Božić, Lidija Butković Mićin i Filip Pračić

ORGANIZATOR
BLOK – Lokalna baza za osvježavanje kulture u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti

AUTORICA
Tamara Bjažić Klarin

KUSTOSICA
Vesna Vuković

SURADNIK NA ISTRAŽIVANJU
Filip Pračić

SURADNICE
Lidija Butković Mićin, Irena Šimić



Na primjeru gradske četvrti Trešnjevka, kao relativno malom prostoru, moguće je iščitati različite i nerijetko kontradiktorne urbanističke procese i planerske prakse karakteristične za 20. stoljeće. U međuraću u Kraljevini Jugoslaviji Trešnjevka je istodobno industrijska četvrt i radnički slum – na poljoprivrednom zemljištu ilegalno izgrađenih kuća, čiji se stanovnici bore za svoje pravo na osnovnu komunalnu infrastrukturu, ali i planirano naselje za niži srednji sloj opremljeno jednim od prvih dječjih igrališta. U socijalističkoj Hrvatskoj Trešnjevka je pak dobar primjer tzv. slum clearancea, odnosno modernističkih zasijecanja u izgrađeno supstandardno tkivo kojima se čisti prostor za suvremenu stanogradnju i implementaciju tri urbanističko-arhitektonska ansambla za kulturu i obrazovanje, opskrbu i rekreaciju – današnji Park Stara Trešnjevka, Trešnjevački trg i Trg sportova s pratećom zelenom infrastrukturom.

U oba razdoblja, konkretno od 1928. do 1934. te od 1947. do 1952./1953., stanovnici Trešnjevke aktivno participiraju u izgradnji svoje četvrti putem Komunalne organizacije južne periferije i Narodne fronte V. rajona. Razlika između dva razdoblja je višestruka sa stajališta same provedbe i brojnosti rezultata predstavljenih na izložbi na pet povijesnih karata na kojima se čita transformacija prostora, njegova popunjavanja, reguliranja i opremanja. Ono što im je zajedničko jest ista razina društvene i političke volje da bolji životni uvjeti radništva, u stalnom fokusu javnosti putem dnevnih tiskovina, postanu prioritet gradskih, a nakon rata i državnih politika. Sliku tog dugo sanjanog suvremenog života na izložbi vizualizira propagandni film druge (1958.) od tri izložbe „Porodica i domaćinstvo“ održane na Zagrebačkom velesajmu. Tema te izložbe je upravo gradska četvrt i njezine stambene zajednice koji zadovoljavaju sve osnovne životne potrebe svojih stanovnika.

Posljednja tri desetljeća svjedočimo reverzibilnim procesima. Ponovno ulazimo u zonu spekulacije, ovaj puta maksimalne eksploatacije zemljišta zamjenom obiteljskih kuća, u zonama sa za njih dimenzioniranom komunalnom infrastrukturom, višestambenim zgradama. Podređivanje kvalitete stanovanja profitu prati i izostanak planiranja prostora svakodnevnog življenja društvenim sadržajima o kojima se više računa vodilo čak i prije Drugog svjetskog rata. Evidentno je da navedene transformacije koincidiraju s promjenama društveno-političkog uređenja.



Program obuhvaća izložbu u BAZI (8.–15. 11. 2022.), tematsku šetnju i razgovor u kojem uz autoricu sudjeluju Lidija Butković Mićin, Nikša Božić i Filip Pračić (12. 11. u 11:00). Tematska šetnja autorice izložbe Tamare Bjažić Klarin ukazat će na urbanističku genezu Trešnjevke u relaciji s mijenama društveno-političkih sistema prve polovice 20. st. na primjeru tri urbanističko-arhitektonska ansambla socijalističkog društva: kompleks s Robnom kućom NAMA na Trešnjevačkom trgu, potez Srednje škole u Dobojskoj i Stari park Trešnjevka s Centrom za kulturu Trešnjevka, te Trg sportova sa zimskim plivalištem, hotelom i Domom sportova. Razgovor je usredotočen na alate, planerske prakse i zakonodavni okvir, kojima je socijalističko društvo omogućilo sanaciju prostora, kao i na njihovu demontažu od 1990-ih.



Seminar je realiziran u sklopu programa „Mikropolitike 2022: transformacije grada – od kapitalizma do socijalizma i natrag“ i znanstvenog projekta „Formalni, teorijski i društveni aspekti proširenog pojma arhitektonske i umjetničke baštine u drugoj polovini 20. stoljeća“ Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.



Program je ostvaren uz podršku Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo. Godišnji program baze podržava Zaklada „Kultura nova“.


Izvori:

https://www.ipu.hr/article/hr/1305/razvoj-tresnjevke-borba-periferije-za-urbani-standard

http://www.blok.hr/hr/mikropolitike-arhiva/razvoj-tresnjevke-borba-periferije-za-urbani-standard


Odgovori