Predstavljanje knjige Brune Milića “Dvadeset pet stoljeća urbane kulture na tlu Hrvatske”
U četvrtak 26. svibnja u 19 sati u Oris Kući arhitekture (Ulica kralja Držislava 3 u Zagrebu), održat će se promocija knjige professora emeritusa Brune Milića: Dvadeset pet stoljeća urbane kulture na tlu Hrvatske.
Knjiga je objavljena u suradnji Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i izdavačke kuće UPI2M BOOKS, a nastala je kao rezultat autorova pola stoljeća dugog bavljenja temom grada – od prikupljanja građe i istraživanja hrvatskog gradograditeljstva, posebice u kontekstu društveno-političkih i europskih prilika, do planerskih i projektantskih urbanističko-arhitektonskih zahvata u povijesnim gradovima.
O knjizi će govoriti: dr.sc. Snješka Knežević, dr.sc. Sonja Jurković, akademik Mladen Obad Šćitaroci, dr.sc. Zlatko Karač, dr.sc. Krunoslav Šmit i mr.sc. Lada Milić Demarin.
Autor sažima i objedinjuje na jednom mjestu temu razvoja gradova i naselja na hrvatskom tlu u kontinuitetu, od prethistorije do 21. stoljeća. Takav cjelovit prikaz urbanističkog razvoja grada u Hrvatskoj u nas do sada nije rađen pa ovo pionirsko djelo utire put u daljnje sinteze i preglede urbanističkog razvoja hrvatskih gradova, kao i značenje tih gradova u cjelokupnosti urbanističke misli europske gradogradnje. Posebice je vrijedan prikaz urbanističkog razvoja gradova i turističkih naselja tijekom druge polovice 20. stoljeća što predstavlja prvi pokušaj sinteze i pregleda prepoznatljivih urbanističkih ostvarenja posljednjih nekoliko stoljeća.
Jednostavno i čitko pisana uz bogati ilustracijski materijal (uvršteno je oko 800 slika!) ukazuje na svu raznolikost, unikatnost, brojnost, europsku prepoznatljivost i vrsnoću hrvatskih povijesnih gradova i time nas obvezuje da s osobitom pozornošću i senzibilitetom zadiremo u postojeća gradska tkiva te da njegujemo i nadalje naslijeđenu visoku razinu urbane kulture i urbanističkog promišljanja.
Knjiga je od nezaobilazne važnosti, ne samo za studente arhitekture kojima je primarno namijenjena kao sveučilišni udžbenik, već i za druge znanstvene discipline, poput povijesti umjetnosti, opće povijesti, arheologije, sociologije, urbane geografije, građevinarstva i geodezije te, napose, za stručnjake u domeni arhitekture, urbanizma, prostornoga i krajobraznog planiranja, koji se u praksi često susreću s nedovoljno valoriziranim, pa i nepoznatim slojevima naše urbane baštine.
Izvor: