Costica Bradatan, “Umrijeti za ideje. Filozofija kao opasan poziv”
![](https://i0.wp.com/historiografija.hr/wp-content/uploads/2020/12/umrijeti_za_ideje.jpg?resize=300%2C280&ssl=1)
Što je zajedničko Sokratu, Hipatiji, Giordanu Brunu, Thomasu Moreu i Janu Patočki? Prvo, u nekom su trenutku ti filozofi morali donijeti odluku: ostati vjerni svojoj filozofiji i umrijeti ili je se odreći i preživjeti. Drugo, svi su izabrali umrijeti. Njihove tragične smrti postale su ne samo važnim dijelom njihovih životopisa već i neodvojivim dijelom njihova djelovanja. „Smrt za ideje“ zasluženo i jest filozofsko djelo; Sokrat možda nije napisao ni retka, ali njegova je smrt ispisala stranice mnogih filozofskih knjiga.
Umrijeti za ideje istražuje graničnu situaciju u kojoj se nalaze filozofi kada su njihova umiruća tijela jedino sredstvo uvjeravanja koje mogu koristiti. Ova knjiga govori o susretu filozofa i smrti promatranom s različitih gledišta: tradicije filozofije kao umjetnosti življenja; tijela kao oruđa samotranscendencije; smrti kao klasične filozofske teme; pripitomljavanja smrti i samooblikovanja; te konačno, žrtvovanja filozofa i mučeničke smrti, praćene apoteozom i nestankom u mitu.
Iako temeljena na povijesti filozofije, knjiga Umrijeti za ideje vježba je u rušenju granica jedne discipline. Autor je nadahnuto i na nov način ispričao priču o Sokratu, Heideggeru, Montaigneu, Gandhiju, Janu Palachu i Simone Weil te o svemu onome što ih je učinilo besmrtnima.
„Ljudi su zasigurno, otkad je čovječanstva, „umirali za viši cilj“. Umirali su za boga i sunarodnjake, za ideje i ideale, zbog stvarnih, ali i izmišljenih razloga, onih opravdanih i utopijskih. Od svih mogućih dobrovoljnih smrti, knjiga Umrijeti za ideje govori o filozofima koji su umrli za svoje filozofije, a takvoj smrti ne nedostaje ironije.
Međutim smisao ove knjige nije u raspravljanju. U njezinoj srži leži uvjerenje da svrha prave filozofije nije čak ni pisanje knjiga. Naravno da filozofiji treba pisanje, a dobro pisanje joj može ići u prilog. Ipak, s obzirom na to što filozofija na kraju jest, pisanje mora ostati nešto preliminarno. Jer bez obzira na to koliko su filozofi vrsni pisci, njihova filozofija ne nalazi se u njihovim spisima, već drugdje. U određenom smislu, filozofija počinje gdje pisanje završava. Pisanje je proba, u najboljem slučaju generalna proba, no ne i izvedba. Filozofija je izvedba.“
Costica Bradatan
* * *
Costica Bradatan profesor je humanističkih znanosti na Honors Collegeu Sveučilišta Texas Tech u SAD-u i počasni profesor filozofije na Sveučilištu Queensland u Australiji. Napisao je i uredio nekoliko knjiga te redovito piše za New York Times, Times Literary Supplement, Aeon, Dissent i The New Statesman. Knjiga Umrijeti za ideje prevedena je na dvadesetak jezika.
- ISBN: 978-953-8075-86-5
- Dimenzije: 136×210 mm
- Broj stranica: 308
- Uvez: meki
- Godina izdanja: 2020.
- Naslov izvornika: Dying for Ideas. The Dangerous Lives of the Philosophers
- Jezik izvornika: engleski
- Prijevod: Dijana Bahtijari i Hrvoje Gračanin
Prelistaj izdanje:
https://tim-press.hr/hr/knjige/umrijeti-za-ideje/