Izložba ‘U gostima povijesnom središtu Zagreba’

Galerija Modulor Centra za kulturu Trešnjevka otvara izložbu ‘U gostima povijesnom središtu Zagreba’ u srijedu, 25. studenoga, s početkom u 19 sati. Autorica izložbe je Josipa Blažević-Perušić, d.i.a. Izložbu se može pogledati do 10. prosinca 2020.


Važna informacija: obzirom na novu odluku stožera od 20.11. 2020. na otvorenje ne pozivamo goste već ćemo otvorenje snimiti. Izložbu će biti moguće pogledati od 26. 11.radnim danom od 10 do 14 sati i online, na linku koji dolazi nakon otvorenja.


Izložba U GOSTIMA SREDIŠTU ZAGREBA nastoji mjesta tradicionalnog gostoprimstva Zagreba povezati s arhitekturom zgrada u kojima se ona nalaze, javnim prostorom koji ih okružuje i pravilima na temelju kojih su nastajali i postojali. Brojna su zagrebačka ugostiteljska mjesta čiji se zanemareni kulturni status tek odnedavno mijenja zanimanjem za istraživanje povijesti društvene svakodnevice. Zamjetan je suživot i intenzitet sadržaja zagrebačkog ugostiteljstva u središnjem prostoru povijesno urbane cjeline Zagreba, zaštićene kao kulturno dobro još 1962. godine gotovo isključivo s pozicija kulturno povijesnih kriterija vrijednosti arhitekture i povijesnog prostora.


Izložba obuhvaća razdoblje od kraja 18. stoljeća do 1950. godine. To je vrijeme u kojem se Zagreb profilirao kao jedna urbana cjelina, jedinstvene fizionomije i mudrosti, višeslojne društvene strukture, gospodarskog uzleta i nezamislivog bogatstva u kreiranju životnog okvira svojih stanovnika. Bogat je niz sjajnih pojedinaca u osmišljavanju i realizaciji ideja i planova razvoja Zagreba u neprestanoj želji za postizanje rezultata koji će ga pozicionirati u gradove ugodne za život i bogate ljepotom ugođaja.


Izložba prikazuje na temelju izbora raspoložive arhivske i dokumentacije drugih izvora, kronološkim slijedom pravni okvir, položaj, funkcionalnu i prostornu shemu prema vrstama ugostiteljskih sadržaja. U tome su osobito zastupljene kavane i restauracije raspoređene najčešće unutar arhitektonski artikuliranih uglovnica zagrebačkih blokova, naglašavajući simboličnu važnost i prepoznatljivost lokacije, zgrade i njenog sadržaja.


Istaknuti su i vrijedni primjeri arhitekture 19. i 20. stoljeća, osobito oni zaštićeni kao kulturno dobro. Najčešće su to zgrade historicističkog i secesijskog stila, a izdvajaju se i pojedini potezi i pojedinačne lokacije projektirane za takvu namjenu. Prezentirane su i zgrade koje se u literaturi ne spominju često. Arhitektonsko oblikovanje zgrada i interijera , vanjski prostor i odnos prema (javnom) zelenilu važna je konceptualna odrednica takvih zgrada.


Sadržaj izložbe prezentiran je uvažavajući glavne gradske cjeline Zagreba: Gornji grad, Kaptol i Donji grad unutar kojeg se izdvajaju Trg bana J. Jelačića, Ilica i prostor “Zelene potkove“, te pojedine ulice ili lokacije značajnijeg ugostiteljskog obilježja. Pregledna karta Zagreba omogućuje za obuhvaćeno razdoblje zbirno uvid u razmještaj do sada utvrđenih lokacija zgrada prema vrsti ugostiteljskog sadržaja.


Nesporno je ugostiteljstvo bilo oduvijek jedno od odrednica zagrebačkog mentaliteta i gospodarstva, a u nekim razdobljima i način života. Iako u promijenjenim uvjetima ono i danas opstaje u različitim oblicima, nastavljajući prilagodbu vremenu i prema prilikama često na marginama u stalnom naporu za priznanje neke od svojstvenih kvaliteta. Prostor i arhitektura to neizostavno zaslužuju.


Izložbu su podržali: Ministarstvo kulture RH, Gradski ured za kulturu Grada Zagreba


Partner izložbe: Državni arhiv u Zagrebu

Izvori:

https://www.facebook.com/events/408321763705569/


Odgovori