Izložba „Hommage à Jelačić – Vratio se Ban“ u Muzeju Matija Skurjeni u Zaprešiću
Izložba „Hommage à Jelačić – Vratio se Ban“, koja se otvara 15.10.2020. u 19:00 (uoči 219. godišnjice rođenja), zajednička je suradnja Hrvatskog državnog arhiva, Hrvatskog povijesnog muzeja i Muzeja Matija Skurjeni. Ovom izložbom memoriramo jedan važan jubilej (30 god.) i podsjećamo se kako se “izbrisani“ i rastavljeni (ali hvala dr. Antunu Baueru, ne i pretopljeni) konjanički spomenik bana Jelačića svečano vratio na mjesto koje je više nego zaslužio. Tog „davnog“ 16. 10. 1990., uz prisustvo predstavnika kulturne, društvene, političke i vjerske elite, brončani ban svojom sabljom ponovo je branio pogažena prava i marginalizirani Narod. Konjanički spomenik, koji je izradio jedan od najvećih austrijskih kipara toga vremena, Anton Dominik Fernkorn, jedna od najljepših marko-aurelijevskih konjaničkih skulptura u Europi, vraćena je na središnji zagrebački trg.
Josip pl. Jelačić (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.) bio je ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, civilni upravitelj Dalmacije i Rijeke, zapovjednik krajiških pukovnija, te je (nakratko) uspio ujediniti hrvatske zemlje unutar složene Habsburške Monarhije. Nepravedno je klevetan i opstruiran od samoga proglašenja za bana 1848. do gotovo potpunog brisanja iz zahvalne kolektivne memorije hrvatskoga naroda, a što je kulminiralo sramnim micanjem njegovoga spomenika, u noći sa 25. na 26. srpnja 1947.
Ova izložba, koja nema ambicije u bilo kojem obliku konkurirati onoj iz 2009. Hrvatskog povijesnog muzeja, naziva „Uspomene (na) jednoga bana“, prvenstveno ima obrazovno-edukativni i memorijski karakter. Sjećamo se našega velikana i dobrotvora, bez kojega i ova naša sredina nikad ne bi iskoraknula iz feudalnog ruralnog sustava u napredno građansko društvo.
Do sada neizlagane amaterske c/b fotografije, iz foto albuma Novi dvori, vjerojatno su najveće nepoznate dragocjenosti ove izložbe. One nam prikazuju bezbrižni aristokratski život, na ovom posebnom mjestu, a koje je (gotovo) oduvijek u našoj memoriji prostor samo (polu)ruševnih zgrada. Kako je Grad Zaprešić, po oporuci zadnje vlasnice vlastelinstva Anke pl. Jelačić, postao vlasnik i svojevrsni pravni nasljednik Jelačićeve grofovske titule, u obavezi je svoga časnog predka i „prvog stanovnika“ javno prezentirati i raditi na njegovom ponovnom vraćanju u dvorac-kuriju Nove dvore. Nadamo se kako će se, uskoro, zapušteni perivoj, gospodarske zgrade, kuružarnik, muzej i povijesni dvorac obnoviti europskom solidarnošću. To je i pošteno i na taj način će se zatvoriti jedan krug, koji je počeo 23. 3. 1848. izborom manje poznatog graničarskog pukovnika Jelačića za hrvatskoga bana.
Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture RH, zagrebačke županije i Grada Zaprešića, a moći će se pogledati do 10. prosinca 2020.