“Jutarnji list”: TRAGEDIJA U BEJRUTU – Velika analiza prof. Tvrtka Jakovine: Libanon nakon eksplozije u ‘Parizu Bliskog istoka‘
“Libanonci za sebe ne vole čuti da ih se uspoređuje s Balkancima. Kada se Jugoslavija počela raspadati, najviše su se protivili riječi “libanonizacija” u opisima stanja na europskom jugoistoku. Govorili su da je “balkanizacija” termin koji je stariji od Libanona, a i oni su 1990. završili građanski rat nakon 15 godina (samo)uništavanja. Sporazumom iz Taifa donekle je modificirana politička arhitektura Libanona. Prema regiji i religiji, ponovno su uspostavljene kvote u jednodomnom parlamentu.
Gradovi i područja ionako su uglavnom jasno podijeljeni po vjerskoj pripadnosti, a podjela glavnih funkcija: predsjednik – kršćanin, premijer – sunit, predsjednik parlamenta – šiit, ostala je i nadalje. Libanonci, barem neki od njih, inzistiraju na posebnosti: nisu pravi Arapi, već ljudi mora, Levanta, Feničani, drukčiji od ostalih, drukčiji od zaleđa. Oni sebe vide kao naciju koja ima civilizirajuću, modernizirajuću, ulogu na Bliskom istoku. Libanonaca je danas nešto više no građana Hrvatske, oko 4,5 milijuna. Često ih se opisuje kao osobito osjetljive na odijevanje, pojavnost, one koji uživaju u životu.”
Cijeli članak dostupan je na poveznici:
Jutarnji list, 15.08.2020.
——-
Raščišćavanje ruševina – budućnost Libana
Loubna El Amine, London Review of Books, 07.08.2020.
Prevela Slavica Miletić
Peščanik.net, 13.08.2020.