“Večernji list”: rasprava o povijesnom revizionizmu
U “Večernjem listu” objavljen je tematski prilog o povijesnom revizionizmu u kojem govore povjesničari Ivo Banac, Nikica Barić, Tvrtko Jakovina, Branimir Janković, Hrvoje Klasić, Davor Marijan, Mladen Ančić. Poziv nije prihvatio Ivo Goldstein koji je o spomenutoj problematici govorio u intervjuu “Nacionalu”.
—
Večernji list
5. svibnja 2020.
Žarko Ivković
I ‘lijevi’ i ‘desni’ povjesničari složni: Hrvatskoj treba povijesni revizionizam
Uvaženim znanstvenicima postavili smo dva pitanja. Prvo, smatrate li da je revizionizam pozitivna ili negativna pojava u hrvatskoj historiografiji? I drugo, treba li hrvatska historiografija revidirati (iznova interpretirati) događaje i osobe iz suvremene hrvatske povijesti?
Komemoracijom u Jasenovcu, na kojoj su predstavnici Srba, Židova, Roma, Saveza antifašističkih boraca i cijeli državni vrh zajednički odali počast žrtvama sramnoga ustaškoga logora, Hrvatska je iznova osudila strahote Pavelićeva režima i iznova poslala poruku o zločinačkom karakteru NDH. Civilizacijska je to gesta koju treba pozdraviti. Da ne bi bilo dvojbi, premijer Andrej Plenković tom je prigodom istaknuo kako njegova „Vlada nema nikakvog sluha za povijesni revizionizam“. Ne možemo biti posve sigurni, ali možemo pretpostaviti kako je time poručio da ne tolerira nikakvo preispitivanje zločinačkog karaktera jasenovačkog logora. Ako je mislio na to, treba podsjetiti da karakter toga logora jednako ocjenjuju svi relevantni hrvatski povjesničari.
No zadržimo se malo na sintagmi „povijesni revizionizam“. Otkad je ušla u naš politički diskurs, zajedno s pojmom „revizionist“, ta je sintagma redovito imala negativne konotacije. Tako je „revizionizam“ bio isto što i iskrivljavanje povijesnih spoznaja, a „revizionist“ onaj koji krivotvori povijest. Upravo takvom terminologijom služe se političari Stjepan Mesić, Ivo Josipović, antifašist Franjo Habulin i drugi, ali i neki povjesničari, poput Ive Goldsteina, koji te termine najčešće vežu uz NDH.
No posljednjih godina, otkako se u domaćim historiografskim krugovima razvila živa rasprava o reviziji u povijesnoj znanosti, pojam „revizionizam“ počeo je dobivati i neko drugo – pozitivno značenje. Odnosno struka već neko vrijeme upozorava da je revizija u povijesnoj znanosti ne samo legitiman nego i poželjan postupak. Tako smo u javnom diskursu dobili još jednu dvojbu: je li revizionizam pozitivan ili negativan?
Da bismo otklonili moguću zbrku s tim pojmom, angažirali smo sedam znanstvenika, profesionalnih povjesničara. Našem pozivu odazvali su se: Mladen Ančić, Ivo Banac, Nikica Barić, Tvrtko Jakovina, Branimir Janković, Hrvoje Klasić i Davor Marijan. Ivo Goldstein poziv je odbio. Uvaženim znanstvenicima – koji pripadaju, uvjetno rečeno, i lijevom i desnom dijelu političkoga spektra – postavili smo dva pitanja. Prvo, smatrate li da je revizionizam pozitivna ili negativna pojava u hrvatskoj historiografiji? I drugo, treba li hrvatska historiografija revidirati (iznova interpretirati) događaje i osobe iz suvremene hrvatske povijesti? Osim što su zanimljivi, njihovi su odgovori i pomalo neočekivani te bi neke naše političare mogli iznenaditi, a možda i nagnati da ubuduće pripaze na (zlo)uporabu pojma „revizionizam“. Svih sedam povjesničara, naime, slaže se da Hrvatskoj povijesni revizionizam – treba! O svemu ostalome najbolje da pročitate sami.
Cijeli članak dostupan je na poveznici:
—
Nacional
Zrinka Vrabec Mojzeš
22. travnja 2020.
GOLDSTEIN: ‘Tuđman je rodonačelnik povijesnog revizionizma, revizionisti i dalje tvrde da ustaše nisu bili fašisti’
Povjesničar i publicist Ivo Goldstein uoči obilježavanja 75. obljetnice proboja zarobljenika iz logora Jasenovac govori o svojoj novoj knjizi ‘Povijesni revizionizam, negacionizam i ustašizacija u Hrvatskoj 1989. – 2019.’ u kojoj piše o ključnoj ulozi prvog hrvatskog predsjednika
Cijeli članak dostupan je na poveznici: