Philippe Videlier, “Bakunjinov vrt i druge pripovijesti iz Povijesti”

Nakon “Turske noći” iz 2010. o “zločinu nad Armencima”, izdavač Durieux objavio je 2019. hrvatsko izdanje knjige “Bakunjinov vrt i druge pripovijesti iz Povijesti” (preveo s francuskog Yves-Alexandre Tripković) povjesničara i književnika Philippea Videliera.

 

—

 

Videlier, Philippe

 

Bakunjinov vrt

 

Premda podsjećaju na ekstravagantne priče kakve vole romanopisci, omotane velom tajni, pune tragičnih likova, sumnjivih tipova i fatalnih žena, svaka je od njih istinita. Bakunjinova veličina, Lenjinova sokratska strana, hajdučki život Pancha Ville, mračna strana Che Guevare neopterećena legendama, provokatorica Victoria Woodhull, nesretnica Eleanor Marx ili Tina Modotti, mondena umjetnica i zarobljenica svog roda u pretežno muškom svijetu… Putevi revolucije vode neobičnim stazama: preko mirnih švicarskih jezera, čudesnih otoka Mediterana, uzvisina Alžira, šik četvrti i slamova New Yorka, meksičkih pustinja. Čak i u ležernosti Havane, naši heroji stoljeća razotkrivaju nam se u vlastitoj krhkosti.

 

Philippe Videlier, povjesničar i književnik, stručnjak za društvene pokrete i popularne kulture, znanstvenik pri CNRS-u (francuskom Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja), voditelj je istraživačkog Odjela »Društva u pokretu i njihovo predstavljanje«. Istraživanja u New Yorku, na Harvardu i u Londonu, kao i u Ženevi, Madridu, Lisabonu i Rimu omogućili su mu da ide tragom prognanika koji su, u bjegu pred okrutnom represijom pariške Komune, iz zemlje u zemlju pronosili ideju pravednijeg svijeta. Djela: Tvornice, Turska noć, Negacionisti – šifonjeri povijesti, Neboder, Cinepolis, Alžir u Lyonu – stogodišnje pamćenje, Prosvjedujte!, Che Guevarina zvijezda, Bakunjinov vrt i druge pripovijesti iz Povijesti, Sveti Priest – nit dana, Iskorijenjeni – grad života, Zatvor u stripovima.

 

Izvor: http://durieux.hr/wordpress/bakunjinov-vrt/

 

—

 

Videlier, Philippe

Turska noć

Durieux, Zagreb 2010.

Zločin nad Armencima tek danas izlazi na puno svjetlo dana. Nakon gotovo stoljeća, ovdje se pred našim očima razastire u punoj aktualnosti. Kao tragedija jednog naroda, bezočnost carigradskih političkih i vojnih vrhuški, medijsko zataškavanje i okretanje glave međunarodne zajednice. Francuski povjesničar izniman je pripovjedač; što je našao u izvorima ispripovijedao je sažeto, britko i uzbudljivo. Stoga mu je knjiga, prije džepnog izdanja, izašla u najpoznatijoj svjetskoj književnoj biblioteci, Gallimardovoj »bijeloj seriji«. A Annie Pilibossian u listu Le Figaro napisala je: »To je potresan izvještaj, bogat ondašnjim svjedočanstvima, o sudbini armenskog naroda u okrilju Otomanskog carstva s konca 19. i početka 20. stoljeća. Nevjerojatna lekcija budućim naraštajima.«

http://durieux.hr/wordpress/knjige/esejistika-publicistika/turska-noc/