“Večernji list” – Sučeljavanje povjesničara: Tri pogleda na rat, Tita, Tuđmana, Oluju, BiH…
“Večernji list” sučelio je trojicu povjesničara – Darka Dukovskog, Antu Nazora, Hrvoja Klasića – koji su iznijeli svoje interpretacije nekoliko prijepornih točaka suvremene hrvatske povijesti.
—
Je li Domovinski rat bio i građanski? Jesu li ustaški i partizanski zločini jednaki?
Trojicu eminentnih hrvatskih povjesničara zamolili smo da interpretiraju sedam važnih događaja iz suvremene hrvatske povijesti o kojima postoje prijepori u historiografiji i društvu…
Večernji list
2. studenog 2019.
Premda se podjele u Hrvatskoj u posljednje vrijeme sve više očituju u tzv. društvenim pitanjima, posebice kad su posrijedi obitelj, brak, spolni identitet, ljudski život ili pak legalizacija droga, to nikako ne znači da je završen dugogodišnji ideološki sukob izazvan različitim pogledima na događaje iz suvremene hrvatske povijesti. Naprotiv, on će još dugo opterećivati društvo. Pokazuju to i stavovi trojice eminentnih hrvatskih povjesničara koje smo zamolili da interpretiraju sedam važnih događaja iz suvremene hrvatske povijesti o kojima postoje prijepori ne samo u hrvatskoj historiografiji nego i u društvu. A sučelili smo ih jer upravo stavovi povjesničara često „zavade“ lijevu i desnu političku scenu, pa posljedično i širu javnost.
Darko Dukovski, profesor na Filozofskom fakultetu u Rijeci, Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijsko-memorijalnog centra Domovinskog rata, i Hrvoje Klasić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, slažu se da mogu postojati različite interpretacije povijesnih događaja, jer ovise o korištenim izvorima, dostupnim informacijama, znanju, znanstvenom poštenju, ali one, kažu, nemaju veze s političkom podjelom na lijevo i desno.
– Ne postoji lijeva i desna povijest niti pravi povjesničari mogu biti lijevi ili desni. Ili su povjesničari ili to nisu. Privatno mogu pripadati raznim političkim krugovima ili strankama, ali kao povjesničari moraju se odreći svih predrasuda i služenja određenim političkim idejama – kaže Dukovski, a Klasić domeće kako je kod nas problem to što se jedno tumačenje smatra državotvornim, a izdajničkim ono koje nije u skladu sa službenim narativom. Takav stav, veli, utječe i na podjele u društvu.
– U znanosti i društvu moraju biti dopuštene različite interpretacije i različita mišljenja – objašnjava Klasić. S njime se slaže i Nazor, koji naglašava kako različitost uzrokovana ideološkom ostrašćenošću ili politikantskim aktivizmom historiografski nije relevantna.
Pridonose li pak povjesničari rješavanju ideoloških prijepora među političarima ili su ipak „krivi“ za ideološke i svjetonazorske podjele u hrvatskome društvu?
– Nije posao povjesničara ideološki ili svjetonazorski miriti ni političare niti ikoga drugoga – odrješit je Dukovski. – Mi možemo ponuditi odgovore koji su najbliže povijesnoj istini, a političari će uvijek prihvatiti one interpretacije koje odgovaraju njihovoj politici.
Klasić pak smatra da političare ne zanimaju ni znanost ni znanstvena dostignuća. Da ih zanimaju, kaže, predsjednica ne bi nikad rekla da je „za dom spremni“ stari hrvatski pozdrav. Uostalom, političari govore o povijesti, a pitanje je koliko je njih ikad pročitalo ijedan znanstveni rad. Nisu, dakle, povjesničari problem, oštar je Klasić.
Možda i nisu, jer podjele su sastavni dio svakoga društva, no s „našim“ je podjelama problem to što predugo iscrpljuju društvo i koče prijeko potrebno okretanje budućnosti.
1. Jesu li ustaški zločini u logoru Jasenovac jednaki partizanskim zločinima na Križnom putu / Bleiburgu?
(…)
Cijeli članak dostupan je na poveznici:
https://www.vecernji.hr/vijesti/tri-pogleda-na-rat-tita-tu-mana-oluju-bih-1356577
Pingback: “VEČERNJI LIST” – SUČELJAVANJE POVJESNIČARA: TRI POGLEDA NA RAT, TITA, TUĐMANA, OLUJU, BIH… | hamdočamo