Predavanje Trpimira Vedriša: „Slavenske starine“ nakon postmoderne – između fascinacije i dekonstrukcije
U sklopu ciklusa „Hrvatska mitska baština u (ranome) srednjem vijeku“ povjesničar Trpimir Vedriš održat će predavanje u četvrtak, 28. ožujka 2019. u 19:00 sati, Dvorana Jure Petričevića, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb.
Podsjećajući na podrijetlo, početke i okolnosti istraživanja „slavenskih starina“ tijekom 20. stoljeća, svrha je predavanja razmotriti današnji epistemološki status koncepta „(staro)slavenske kulturne baštine“. Naime, tijekom posljednjih nekoliko desetljeća (staro)slavenska je baština s jedne strane stekla vidljivu popularnost – između ostalog i u sklopu obnovljenog interesa za pretkršćansku duhovnost – no istodobno su neki od recentnih trendova na području humanističkih disciplina (ponajprije arheologije, etnologije i povijesti) doveli u pitanje povijesnu održivost rekonstrukcije društava i kulturâ ranih Slavena. Na tom tragu, cilj je predavanja na nekoliko odabranih primjera (od popularne kulture do arheoloških istraživanja) problematizirati relevantnost tih trendova za razumijevanje i rekonstrukciju hrvatske pretkršćanske kulturne baštine.
Trpimir Vedriš docent je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu diplomirao povijest i etnologiju, a filozofiju je studirao na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove. Magistrirao je 2004. a doktorat obranio 2015. na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog Sveučilišta u Budimpešti i na zagrebačkom Sveučilištu (2009). Područje njegova znanstvenog interesa su srednjovjekovna hagiografija i kult svetaca, kasnoantička i srednjovjekovna povijest kršćanstva (napose proces kristijanizacije) te hrvatska srednjovjekovna povijest i problemi suvremene percepcije srednjovjekovlja. Iz tih je područja objavio veći broj radova i uredio više zbornika radova, primjerice Migration, Integration and Connectivity on the Southeastern Frontier of the Carolingian Empire u suuredništvu s D. Dzinom i A. Miloševićem (Brill, 2018), Imperial spheres and the Adriatic: Byzantium, the Carolingians and the Treaty of Aachen (812) u suuredništvu s M. Ančićem i J. Shepardom (Routledge, 2018), Cuius Patrocinio Tota Gaudet Regio. Saints’ Cults and the Dynamics of Regional Cohesion u suuredništvu s S. Kuzmovom i A. Marinković (Hagiotheca, 2014), The saints of Rome: diffusion and reception from Late Antiquity to the Early Modern Period u suuredništvu s H. Doherty i D. Uhrin (Hagiotheca, 2019). Aktivan je član Hrvatskoga hagiografskog društva Hagiotheca.