U Otvorenom žestoka rasprava o reformi nastave povijesti

U HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” u srijedu, 20. veljače 2019. – povodom aktualne rasprave o kurikulumu povijesti – govorili su Marijana Marinović, Neven Budak, Mladen Ančić, Goran Hutinec i Ante Nazor.

 

—

 

Zašto reforma nastave povijesti izaziva svađe u javnosti? Relativizira li se njome holokaust? Je li učenje o važnim temama poput srednjovjekovne hrvatske povijesti ili Domovinskog rata ostavljeno na izbor nastavnicima?

U emisiji Otvoreno, na ta su pitanja pokušali odgovoriti koordinatorica Stručne radne skupine za povijest Marijana Marinović,  bivši član Stručne radne skupine za povijest Neven Budak, povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zadru Mladen Ančić, povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Goran Hutinec te ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor.

Koordinatorica Marijana Marinović kaže da su bili jako iznenađeni doradom koju su morali raditi. Dodaje da se u javnosti jako malo priča, a puno manipulira.

– Skupina za povijest je morala uskladiti dokument s jedinstvenom metodologijom, a zatim i pročitati primjedbe te prijedlog iz javnog savjetovanja. Potom je trebalo vidjeti koje su primjedbe i prijedlozi opravdani te što bi trebalo ugraditi, pojašnjava.

Potom Marinović komentirala navode “da su relativizirali Holokaust”, navodima da se on dogodio “u ratu te u poraću”. Marinović se brani.

– To je stigma koja se baca na neistomišljenike, konkurenciju i protivnike. To je nešto što je praksa u Hrvatskoj od 90-tih godina naovamo i to u visokim političkim krugovima. Podsjećam, sjetite se političara 90-tih koji su stigmatizirali protivnike nazivom “komunjare” pa su im kopali po dosjeima, doktoratima… Ovdje se ne radi o znanstvenom radu već o “uputniku” kako će učitelji i nastavnici podučavati. Tu nema falsifikata. U službenom dokumentu toga nema.

Neven Budak, bivši član Stručne radne skupine za povijest, tvrdi pak da je bilo napisano “Holokaust u ratu i poraću”. Ekspertnu radnu skupinu brani pak Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

– Bilo je nekoliko inačica. Skupina je radila u nerazumno bešćutnom znanstvenom roku. Oni su u dva-tri tjedna trebali doraditi ono što su neki radili dvije ili tri godine. U toj brzini i žurbi ERS je objavila inačicu koja je ispravljena, i prava je verzija poslana ministrici. Jasno piše “Holokaust, žrtve rata i poraća u Europi i svijetu”.

Budak kaže pak da postoji niz prigovora na prijedlog. Radi se o prigovorima tehničke i druge prirode.

– Svi i dan danas rade sukladno volji i želji profesora. Primjerice, jedna je profesorica stavila jedan sat posvećen Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu, potom je jedan sat posvetila Bleiburgu. Ne vidim po kojem je nastavnom planu to sada moguće, ali ljudi tako rade.

– Mi iz ovih materijala nemamo pojma što će učenici trebati znati, što će trebati svladiti. Učitelji i nastavnici, kao i profesori, žale se i na druge predmete da je u materijalima navedena samo “razina uspjeha dobar”. “Vrlo dobra” i “izvrsna razina” pojavljuju se u metodičkom priručniku, koji uopće još nije napisan, kaže povjesničar Goran Hutinec s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Povjesničar Mladen Ančić, s Filozofskog fakulteta u Zadru, napao je Nevena Budaka govoreći da je privatizirao prijašnju reformu. Također Ančić ističe da dokument prijašnje ERS “nije bio popravljiv” pa se zato pristupilo izradi novog.

– Ne možete očekivati da djeca u osnovnoj školi dobivaju tekstove iz srednjeg vijeka i da ih čitaju. Morate napraviti program da se nešto uči, a ne da se ljudi igraju i istražuju. Ovaj sadašnji dokument je popravljiv, mi smo sjeli i dali ideju što bi se dalo napraviti.

– Ja sam presretan da smo u ovom kurikulu obuhvatili i nacionalnu sredinu. Kada govorite o Vukovaru, mora odmah asocijacija biti na Novu Bilu i Hrvate u središnjoj Bosni. Ona prva inačica je bezlična, smatra Ante Nazor.

U studiju je potom došlo do povišenih tonova i tenzija, a nakon što je povjesničar Hutinec javno prozvao koordinatoricu Marinović zbog relativizacije Holokausta navodeći objave u Narodnim novinama u kojima se on navodno ne spominje.

– U jednoj državi koja želi provesti reformu, nećete imenovati skupinu da doradi materijale koji su došli nakon javne rasprave. Potom se ta radna skupina promjeni i radi nova…. Mislim da ovdje nema ideoloških prijepora oko sadržaja,  već je problem tko je na ovome radio, dodaje Neven Budak.

Postavljeno je i pitanje zarade na izradi kurikuluma. Govorka se da se po jednom plaća i po 120 tisuća kuna. Neven Budak kaže da mu je jedino plaćen jedan honorar za tekst koji je napisao za metodički priručnik. Radi se o tri tisuće kuna.

– Plaćaju se putni troškovi nastavnika, tu su udžbenici, materijalno opremanje škola, plaćeni su oni koji dolaze pa se plaća smještaj – iznio je podatke Goran Hutinec.
– Mora se stvoriti klima u kojoj će široko zasnovana ekipa ozbiljno napraviti posao. Na brzinu nešto raditi nema smisla, vratit ćemo se u socijalističku Jugoslaviju koja je u 45 godina imala 52 “velike reforme”, zaključio je za kraj profesor Ančić.

 

Izvor: https://vijesti.hrt.hr/487935/otvoreno-kako-reformirati-nastavu-povijesti