Ivan Macut, “Hrvatska filozofija od obnove Zagrebačkog sveučilišta 1874. do osnutka Nezavisne Države Hrvatske 1941.”
Ivan Macut, profesor na KBF-u u Splitu, objavio je 2018. godine novu knjigu “Hrvatska filozofija od obnove Zagrebačkog sveučilišta 1874. do osnutka Nezavisne Države Hrvatske 1941.” Knjigu je objavila Služba Božja iz Splita. Urednik knjige je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Relja. Knjiga sadrži 508 stranica.
Iz recenzije izv. prof. dr. sc. Darija Škarice (Institut za filozofiju – Zagreb):
„Zaključno treba istaknuti da je ovo prvi autorski pregled povijesti hrvatske filozofije od 1874. do 1941. godine, sustavan i cjelovit. Odlikuje se jasnom koncepcijom, logičnim rasporedom građe i jasnim stilom, odmjerenim sudom o pojedinom filozofu i njegovoj važnosti u kontekstu hrvatske filozofije dotičnog razdoblja u cjelini, kao i smislom za povijesni i institucionalni okvir njezina razvoja. Temelji se podjednako na studiju izvornih djela i iscrpnu poznavanju literature“.
Ukratko o knjizi:
Knjiga Hrvatska filozofija od obnove Zagrebačkog sveučilišta 1874. doosnutka Nezavisne Države Hrvatske 1941. dio je tematski puno šireg istraživanja novije hrvatske filozofske baštine. U njoj se progovara o iznimno važnim temama kao što su politička i kulturna situacija na području Hrvatske od 1874. do 1941. godine i hrvatska filozofija u 19. stoljeću do obnove Sveučilišta. Nadalje, prikazan je život, rad i stvaralaštvo hrvatskih filozofa na Katedri za filozofiju na Zagrebačkom sveučilištu, a također je obrađena i filozofija kršćanskog nadahnuća koja obuhvaća i neoskolastičku filozofiju, kao i personalističku filozofiju kršćanskog nadahnuća. Na koncu, knjiga se bavi i prikazom marksističke filozofije između dvaju svjetskih ratova.
Broj spomenutih i obrađenih domaćih filozofa govori itekako u prilog da su imali važnu društvenu, kulturnu i znanstvenu ulogu u naznačenome povijesnom razdoblju od 1874. do 1941. godine. Hrvatski filozofi svojim djelima i društvenom zauzetošću postali su važan dio naše domaće kulture i bez poznavanja njihova života i rada ne može se dobiti cjeloviti uvid u ovo kulturno razdoblje.
Ova studija želi također potaknuti ostale istraživače na još zauzetije bavljenje hrvatskom filozofskom baštinom kako bi se pred našom domaćom kulturnom javnosti, a onda i pred onom stranom, otkrilo bogatstvo naše domaće filozofijske misli.
Kazalo knjige:
PREDGOVOR
UVOD: UKRATKO O PREGLEDU DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA
IZVORI, METODOLOGIJA I STRUKTURA RADA
I. KRATKI PREGLED POLITIČKE I KULTURNE SITUACIJE NA PODRUČJU HRVATSKE OD 1874. DO 1941. GODINE
II. HRVATSKA FILOZOFIJA U 19. STOLJEĆU DO OBNOVE SVEUČILIŠTA 1874. GODINE
- 19. stoljeće hrvatske filozofije kao istraživačka tema
- Hrvatska filozofija prve polovice 19. stoljeća
- Hrvatska filozofija od polovice 19. stoljeća do osnutka Sveučilišta 1874. godine
III. FILOZOFI NA KATEDRI ZA FILOZOFIJU NA OBNOVLJENOME ZAGREBAČKOM SVEUČILIŠTU
- Filozofija na Sveučilištu u Zagrebu
2. Franjo Marković
2.1. Rektorski govor
2.2. Filosofijske struke pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebita u stoljećih XV. do
XVIII.
2.3. Profesor na Sveučilištu u Zagrebu
2.4. Ukratko o rukopisima i filozofskoj ostavštini
2.5. Najznačajnije djelo – Razvoj i sustav obćenite estetike (1903. godina)
2.6. Markovićevo značenje za hrvatsku filozofiju
3. Gjuro Arnold
3.1. Stvaralaštvo
3.2. Arnoldov red predavanja na Zagrebačkom sveučilištu
3.3 Djelo Etika i povijest (1879. godina)
3.4. Arnoldovo značenje za hrvatsku filozofiju
4. Albert Bazala
4.1. Stvaralaštvo
4.2. Prva faza Bazalina stvaralaštva od 1906. do 1912. godine
4.3. Druga faza Bazalina stvaralaštva od 1912. do 1924. godine .
4.4. Metalogički korijen filozofije (1924.)
4.5. Treća faza stvaralaštva od 1925. do 1941.– Rektor, predsjednik Akademije,
umirovljenik
4.6. Četvrta faza Bazalina stvaralaštva od 1941. do 1947. godine– totalitarni režimi
4.7. Bazalino značenje za hrvatsku filozofiju
5. Vladimir Dvorniković
5.1. Profesor na Mudroslovnom fakultetu:
5.2. Savremena filozofija I. i II. (1919. – 1920)
5.3. Dvornikovićevo značenje za hrvatsku filozofiju
6. Pavao Vuk-Pavlović
6.1. Djelo
6.2. Problem spoznaje i spoznajna teorija
6.3. Filozofija culture i života
6.4. Vuk-Pavlovićevo shvaćanje religije
6.5. Vuk-Pavlovićevo značenje za hrvatsku filozofiju
7. Vladimir Filipović
7.1. Stvaralaštvo
7.1.1. Osnovne tendencije u suvremenoj filozofiji (1935.)
7.1.2. Logika (1941.)
7.2. Filipovićevo značenje za hrvatsku filozofiju
8. Albert Haler
8.1. Stvaralaštvo
8.1.1. Nemogućnost pozitivističke estetike (1940.)
8.1.2. Proturječnost pozitivističke estetike
8.2. Halerovo značenje za hrvatsku filozofiju
9. Julije Makanec
9.1. Djela
9.1.1. Marksistička filozofija prirode
9.1.2. O podrijetlu i smislu države
9.1.3. O liberalizmu i demokraciji 1939. godine
9.1.4. O marksizmu i državi 1939. godine
9.1.5. O državi kao organizmu, vođi i totalitarizmu 1939. godine
9.2. Makančevo značenje za hrvatsku filozofiju
10. Kruno Krstić
10.1. Stvaralaštvo do 1941. godine
10.2. Krstićevo značenje za hrvatsku filozofiju
11. Aleksandar Mužinić
11.1. Mužinićeva polemika s dijalektičkim materijalizmom
11.2. Civilizacija, kultura i obrazovanje (1937.)
11.3. Filozofija u Hrvata od 1918. do 1938. godine
11.4. Mužinićevo značenje za hrvatsku filozofiju
- FILOZOFIJA KRŠĆANSKOG NADAHNUĆA
1.Leonovo društvo za njegovanje kršćanske filozofije i znanosti
2. Hrvatska bogoslovna akademija 1922. – 1945.
3. Integralna (neo)skolastika – (neo)skotizam
3.1. Vinko Pacel
3.1.1. Logika ili misloslovlje (1869.)
3.1.2. Pacelovo značenje za hrvatsku filozofiju
3.2. Antun Kržan
3.2.1. O postanku čovjeka
3.2.2. Kržanovo značenje za hrvatsku filozofiju
3.3. Josip Stadler
3.3.1. Rimska etapa
3.3.2. Zagrebačka etapa
3.3.3. Sarajevska etapa
3.3.4. Opća matafisika ili ontologija (1907.)
3.3.5. Stadlerovo značenje za hrvatsku filozofiju
3.4. Antun Bauer
3.4.1. Stvaralaštvo
3.4.2. Područje materijalizma
3.4.3. Bauer protiv darvinizma
3.4.4. Stjepan Zimmermann o Antunu Baueru
3.4.5. Bauerovo značenje za hrvatsku filozofiju
3.5. Antun Mahnić
3.5.1. Stvaralaštvo
3.5.2. Mahnić i kršćanski personalizam
3.5.3. Mahnićevo značenje za hrvatsku filozofiju
3.6. Ante Alfirević
3.6.1. Filozofski članci
3.6.2. Prikaz filozofskog stvaralaštva
3.6.3. Alfirevićevo značenje za hrvatsku filozofiju
3.7. Franjo Šanc
3.7.1. Filozofska djela do 1941. godine
3.7.1.1. Pozitivizam – izvor modernih zabluda (1928.)
3.7.1.2. Temelj uspjeha i neuspjeha u filozofiji (1928.)
3.7.1.3. Filozofija borbenog ateizma
3.7.2. Šancovo značenje za hrvatsku filozofiju
3.8. Karlo Grimm
3.8.1. Grimmovo stvaralaštvo do 1941. godine
3.8.1.1. Marksizam – boljševizam – kršćanstvo
3.8.1.2. Problem indukcije
3.8.2. Grimmovo značenje za hrvatsku filozofiju
3.9. Vilim Keilbach
3.9.1. Keilbachovo nastupno predavanje
3.9.2. Stvaralaštvo do 1941. godine
3.9.2.1. Boljševizam, komunizam i fašizam
3.9.2.2. Religija i filozofija
3.9.3. Keilbachovo značenje za hrvatsku filozofiju
3.10. Josip Lach
3.10.1. Stvaralaštvo do 1941. godine
3.10.1.1. Spoznaja realnog svijeta i spoznajni problemi
3.10.1.2. Polemika Lach – Zimmermann
3.10.2. Lachovo značenje za hrvatsku filozofiju
3.11. Stjepan Zimmermann
3.11.1. Zimmermann i Kant
3.11.2. Zimmermannove polemike
3.11.3. Opća noetika
3.11.4. Ostale polemike
3.11.5. Bogoslovni fakultet
3.11.6. Od Filozofije i religije preko Religije i života do Filozofije života
3.11.7. Zimmermannovo značenje za hrvatsku filozofiju
3.12. Hijacint Bošković
3.12.1. Filozofsko stvaralaštvo do 1941. godine
3.12.1.1. Knjiga Problem spoznaje i polemika sa Stjepanom Zimmermannom
3.12.1.2. Problem spoznaje (1931.)
3.12.1.3. Polemika sa Zimmermannom
3.12.1.4. Nove struje u modernoj filozofiji (1934.)
3.12.1.5. Filozofski izvori fašizma i nacionalnoga socijalizma
3.12.1.6. Predgovor hrvatskom prijevodu knjige Anđeoski naučitelj
3.12.2. Boškovićevo značenje za hrvatsku filozofiju
3.13. Karlo Balić
3.13.1. Stvaralaštvo
3.13.2. Balićev poziv na proučavanje skolastike kod nas
3.13.3. Neoskolastički pokret u Hrvatskoj– polemika Balić – Bošković
3.13.4. Boškovićev odgovor na Balićeve prigovore
3.13.5. Balićev ponovni odgovor
3.13.6. Balićevo značenje za hrvatsku filozofiju
3.14. Petar Grabić
3.14.1. Filozofski rad
3.14.1.1. Polemika sa znanstvenim materijalizmom
3.14.1.2. Promicatelj Duns Scotove filozofije
3.14.1.3. Obrana tradicionalne kulture
3.14.2. Grabićevo značenje za hrvatsku filozofiju
3.15. Teofil Harapin
3.15.1. Razum i vjera (1918.)
3.15.2. Opstoji li Bog? (1919.)
3.15.3. Harapinovo značenje za hrvatsku filozofiju
4. Kršćanski personalizam
4.1. Stjepan Tomislav Poglajen
4.1.1. Kršćanskim personalizmom protiv ideologije
4.1.1.1. Boljševizam / dijalektički materijalizam
4.1.1.2. Talijanski fašizam i njemački nacionalsocijalizam
4.1.2. Poglajenovo značenje za hrvatsku filozofiju
4.2. Drago Ćepulić
4.2.1. Stvaralaštvo
4.2.1.1. Valcer, saksofoni i avioni
4.2.1.2. Descartesova kriza i rođenje novovjeke filozofije
4.2.2. Ćepulićevo značenje za hrvatsku filozofiju
4.3. Milan Ivšić
4.3.1. Biološko-sociološki solidarizam (1932.)
4.3.2. Ivšićevo značenje za hrvatsku filozofiju
4.4. Bonifacije Perović
4.4.1. Stvaralaštvo
4.4.2. Perovićevo značenje za hrvatsku filozofiju
4.5. Juraj Šćetinec
4.5.1. Stvaralaštvo i misao
4.5.2. Šćetiničevo značenje za hrvatsku filozofiju
4.6. Filozofija kršćanskog personalizma u okviru hrvatske filozofije
V. KRATKI PRIKAZ MARKSISTIČKE FILOZOFIJE IZMEĐU DVAJU SVJETSKIH RATOVA
5.1. Časopisi i izdavačke kuće marksističke provenijencije
5.1.1. Univerzum: revija za filozofiju, prirodne i socijalne znanosti
5.1.2. Veljko Ribar – Principi materijalističke dijalektike
5.1.3. Ivan Brichta, Rikard Podhorsky: Nauka, život i tehnika(1933.)
5.1.4. Polemika Ognjena Price sa Zvonimirom Richtmanom i Rikardom Podhorskym
5.2. Dijalektički materijalizam u Kraljevini Jugoslaviji
ZAKLJUČAK
KAZALO IMENA
KAZALO POJMOVA
KAZALO ČASOPISA, TJEDNIKA I NOVINA
IZBOR IZ LITERATURE
O AUTORU
