Poziv za sudjelovanje na znanstveno-književnom skupu “Žensko nasljeđe: roba, spektakl ili muzej za sve?”
Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu objavljuje Poziv za sudjelovanje na znanstveno-književnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem “Žensko nasljeđe: roba, spektakl ili muzej za sve?” koji će se održati u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke 23. i 24. studenog 2018. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8.
Više je razloga da ovogodišnju temu skupa posvetimo pitanju kako predstaviti Zagorkin život, djelo i javni angažman u popularnoj kulturi i kulturnim industrijama. S jedne strane tu je najava koncepta Zagorkinog muzeja koji sasvim odudara od (ne uvijek feministički usmjerenih) „muzeja žena“ i „muzeja ženske kulture“ kojima se javnosti predstavljaju (zaboravljene, zatajene i negirane) pojedinke i njihov doprinos nacionalnoj i općoj kulturnoj baštini i (političkoj) povijesti. Deset znanstvenih skupova i devet zbornika radova o Zagorkinim mnogostrukim licima i likovima, o književnim, dramskim i novinskim tekstovima, o njezinoj poziciji novinarke, urednice i aktivistice koja se u današnjem javnom prostoru najčešće prešućuje ili potiskuje, dokazuju kako ovaj jedinstveni korpus raste usporedo s procesima u kojima se kultura modernizira i demokratizira, istovremeno se opirući pretvorbi u robu koja pruža „višak užitka“ ispražnjenog i od kakvog ideološkog sadržaja.
Upravo nam u tom smislu Zagorkin život i djelo predstavljaju analitički izazov, ali također mogu ponuditi korisne smjernice za naše vlastito intelektualno i političko djelovanje. Zagorka se i sama vješto koristila populističkim metodama da bi doprla do što šire publike, kako u prezentaciji vlastite javne ličnosti, tako i u svojim popularnim romanima. I autorica i likovi vješto manipuliraju “spektaklom” – kreirajući brojne fiktivne likove i legende pomoću maski, kostima i pirotehnike, na primjer – no ta izvedba nikada nije sama sebi svrhom već je redovito u funkciji zastupanja političkih ciljeva. Za Zagorku su to, dakako, nacionalna neovisnost te rodna i klasna jednakost.
Brojne umjetničke prerade Zagorkinih najpoznatijih djela i prilagodbe drugim medijima (od Maurovićevih i Neugebauerovih do stripova Lee Kralj Jager, od HNK uspješnice Gričke vještice iz 1916. do istoimene rock-opere iz 1979., od Zagorkinih izgubljenih filmskih scenarija do ekranizacija i plesnih adaptacija njezine biografije) dijelom je tematizirao znanstveni skup o feminističkom pristupu kulturnoj proizvodnji i potrošnji u okviru Zagorkinih dana 2013. godine, no ova tema njime nikako nije iscrpljena.
S druge strane svjedoci smo brojnih izazova, mogućnosti i ograničenja koje nude sve brojniji digitalni i živi arhivi (living archives), interaktivni i drugi muzejski programi koji angažiraju posjetitelje, osobito oni projekti koji prate, dokumentiraju i osnažuju rad civilnih udruga i pokreta te na taj način afirmiraju demokratske i emancipacijske vrijednosti u društvu. Dosadašnja pozitivna iskustva umrežavanja s drugim akterima civilne scene te kulturnim ustanovama i gradskim tijelima na projektima zaštite Zagorkine materijalne baštine i digitalizacije pojedinih segmenata njezinog opusa, nude priliku da pozovemo krug stručnjaka/inja iz različitih disciplina, struka i područja javnog djelovanja kako bismo osmislili prijedloge daljnjeg inovativnog i odgovornog (muzejskog i performativnog, arhivskog i virtualnog) predstavljanja Zagorkinog nasljeđa domaćoj i inozemnoj publici. Skup je otvoren i brojnim drugim pristupima, pogledima i interpretacijama ženskog nasljeđa borbe za emancipaciju, ljudska prava i žensku kulturu u aktivističkoj, spomeničkoj, muzejskoj i digitalnoj sferi te poziva na analizu primjera (ne)uspješnog „brendiranja“ pojedinih „zaslužnih“ žena kao novih kulturnih, političkih ili religijskih ikona pojedinih nacionalnih i regionalnih sredina. U recentnoj neoliberalnoj preraspodjeli kulturnog kapitala pod terorom zarade i zabave, poseban je izazov iznaći i ponuditi primjere dobre prakse feminističkog oblikovanja i predstavljanja istaknutih žena i ženskog nasljeđa uopće kroz raznolike kulturne forme poput književnosti, stripa, filma, muzeja, festivala i dr., a koji izmiču zamkama patrijarhalne gratifikacije i ideološke sanitarizacije.
Pozivamo stoga istraživačice i istraživače iz područja političkih znanosti, povijesti, filozofije, znanosti o književnosti, kulturalnih studija, edukacijskih znanosti, sociologije, lingvistike, medija, komunikacija i novinarstva, antropologije, etnologije, kao i sve druge koji žele doprinijeti raspravi i pokušaju da se bolje razumije ova dinamika koja transformira naš politički i širi kulturni prostor.
Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.
Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 15. rujna 2018. e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr.
Kotizacija:
Autori/ce radova: 150 kn
Kotizacija uključuje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvježenje, ručak i potvrdu o sudjelovanju na skupu.
Studenti/ce postdiplomskih studija, nezaposleni/e i sudionici/bez izlaganja ne plaćaju kotizaciju.
Programski odbor skupa: dr.sc. Lada Čale Feldman, dr.sc. Lidija Dujić, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Maša Grdešić, dr.sc. Renata Jambrešić Kirin, mr.sc. Sandra Prlenda, mr.sc. Rada Borić, Nataša Medved, mr.sc. Ana Pavlić.
Tekst poziva preuzmite ovdje:
http://zenstud.hr/wp-content/uploads/2018/06/DANI-MJZ-2018_poziv-1.pdf