Znanstveni skup o Miloradu Mediniju

Znanstveni skup o (književnom) povjesničaru i političaru Miloradu Mediniju (1874-1938) održava se od 9. do 11. studenog 2017. u Zagrebu i Dubrovniku.

 

 

---

 

HAZU

 

U četvrtak, 9. studenoga s početkom u 9 sati u Preporodnoj dvorani palače Narodnog doma, Opatička 18 u Zagrebu održat će se otvorenje znanstvenog skupa o Miloradu Mediniju.

 

 

Skup se održava pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a organizator skupa su Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.

 

 

POZIV
http://info.hazu.hr/upload/File/Kal17/09_11_U-HAZU-znanstveni-skup-MILORAD-MEDINI_poziv.pdf

 

 

PROGRAM
http://info.hazu.hr/upload/File/Kal17/09_11_U-HAZU-znanstveni-skup-MILORAD-MEDINI_program-skupa.pdf

 

 

Znanstveni skup o Miloradu Mediniju

 

(Zagreb – Dubrovnik, 9. – 11. studenoga 2017.)

 

Znanstveni skup o Miloradu Mediniju održat će se, kao šesnaesti u nizu skupova u sklopu projekta Hrvatski književni povjesničari, u Zagrebu i Dubrovniku od 9. do 11. studenoga 2017. Organizator skupa su Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu u suradnji sa suorganizatorima: Filozofskim fakultetom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim filološkim društvom iz Zagreba, Ogrankom Matice hrvatske u Varaždinu, Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli te Sveučilištem u Zadru, a pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

 

Znanstveni skup o Miloradu Mediniju, na kojem će svoje znanstvene prinose izložiti tridesetak znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva, s radom će započeti u Preporodnoj dvorani palače Narodnoga doma, u četvrtak 9. studenoga 2017. u 9 sati, pozdravnim riječima akademika Zvonka Kusića u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zatim prof. dr. sc. Marija Grčevića u ime Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića, predsjednika Organizacijskoga odbora Znanstvenoga skupa, nakon čega će uslijediti prva radna sjednica.

 

Druga radna sjednica Znanstvenoga skupa o Miloradu Mediniju održat će se u Poslijediplomskom središtu Dubrovnik, u petak 10. studenoga s početkom u 10 sati. Istoga dana, u poslijepodnevnim satima, održat će se i treća sjednica s početkom u 16 sati kojom će se zatvoriti radni dio Znanstvenoga skupa.

 

Po svakom održanom znanstvenom skupu posvećenom pojedinom hrvatskom književnom povjesničaru u sklopu projekta Hrvatski književni povjesničari objavljuje se zbornik sa znanstvenim i stručnim radovima prethodno priopćenim na znanstvenom skupu. Javnosti je tako u svibnju 2017. predstavljen Zbornik o Đuri Šurminu, a dok sa znanstvenom znatiželjom iščekujemo zbornik radova koje će znanstvenici priopćiti na najavljenom Znanstvenom skupu o Miloradu Mediniju, organizatorima i sudionicima možemo poželjeti puno uspjeha u daljnjem istraživanju uglednika s područja hrvatske književne historiografije.

 

 

Milorad Medini

 

 

Milorad Medini (Dubrovnik, 13. travnja 1874. – 20. rujna 1938.) hrvatski je književni povjesničar i političar. Studirao je slavistiku te doktorirao filozofiju u Beču. Radio je kao gimnazijski profesor u Dubrovniku i Splitu te je bio urednik časopisa Crvena Hrvatska.

 

 

Za narodnoga je zastupnika u Dalmatinskom saboru bio izabran 1908., a od 1910. do 1918. bio je član Zemaljskoga odbora u Zadru. Nakon I. svjetskoga rata pa sve do umirovljenja 1934., bio je tajnik Trgovačko-industrijske komore u Dubrovniku.

 

 

U znanstvenom se radu uglavnom bavio poviješću Dubrovnika te starijom dalmatinskom i dubrovačkom književnošću. Proučavao je i izvore za stariju hrvatsku povijest, među ostalima valja istaknuti Ljetopis popa Dukljanina.

 

Djela:
• Dubrovačke poklade u XVI. i XVII. vijeku i Čubranovićevi nasljednici, Dubrovnik, 1898.
• O učenju srpsko-hrvatskoga kao nastavnoga jezika po dalmatinskim gimnasijima, Dubrovnik, 1900.
• Povjest hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku, Zagreb, 1902.
• Prvi dubrovački pjesnici i zbornik Nikole Ranjine, Zagreb, 1903.
• Pjesme Mavra Vetranića i Marina Držića. Prilozi za poznavanje starije dubrovačke književnosti, Zagreb, 1909.
• O postanku i razvitku kmetskih i težačkih odnošaja u Dalmaciji, Zadar, 1920.
• Dubrovnik u borbi za svoj razvitak, Dubrovnik, 1934.
• Starine dubrovačke, Dubrovnik, 1935.
• Kako je postao Ljetopis popa Dukljanina, Zagreb, 1942.
• Dubrovnik Gučetića, Beograd, 1953. (napisano u Dubrovniku 1936.)
• Za tisak je priredio Iz Pjesama Paše Antuna Kazalija, Dubrovnik, 1903.

 

 

Izvor: http://info.hazu.hr/