Objavljen 12. broj časopisa Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)
Novi broj časopisa Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu tematski je posvećen 75. obljetnici osnivanja Odsjeka za historiju, najstarije visokoškolske institucije ove vrste u Bosni i Hercegovini. Za razliku od uobičajenih izdanja fokusiranih na uži kronološki okvir, ovaj broj okuplja radove alumnija Odsjeka s ciljem prikaza suvremenih istraživačkih dosega i institucionalnog kontinuiteta.
Sadržaj broja proizašao je iz referata predstavljenih na znanstvenoj konferenciji „Bosanskohercegovačka historija kroz vizuru alumnija Odsjeka za historiju“, održanoj u travnju 2025. godine u organizaciji Centra za povijesna istraživanja (CeHiS). Od zaprimljenih devetnaest radova, nakon dvostrukih slijepih recenzija u kojima su sudjelovali i inozemni stručnjaci (iz Hrvatske, Austrije, Njemačke, Nizozemske, Slovenije i dr.), objavljeno je sedamnaest radova: dvanaest izvornih znanstvenih radova, tri pregledna rada, jedno prethodno priopćenje i jedan prijevod.
U području prahistorijske arheologije i antičke povijesti, Jesenko Hadžihasanović nudi novu interpretaciju neolitičkog alata s lokaliteta Lisičići, dok Salmedin Mesihović analizira utjecaj gladi na tijek Velikog ilirskog ustanka (6.–9. g. n. e.). Socijalnu povijest rimskog razdoblja obrađuju Almir Marić i Amra Šačić Beća kroz analizu komemorativnih praksi na spomenicima majki i djece u Hercegovini, dok Edin Veletovac prati razvoj kršćanstva u unutrašnjosti Dalmacije i južnoj Panoniji.
Srednjovjekovne teme obuhvaćaju istraživanja Elmedine Duranović o urbanizaciji Gornjeg Podrinja te rad Almira Pece o nekretninama bosanskih velikaša u Dubrovniku, s fokusom na dekonstrukciju ranijih historiografskih interpretacija o posjedima Hrvatinića. Adis Zilić donosi dopunu genealogije obitelji Vlatković, dok Edin Bujak, Ajla Sejfuli i Dina Vajzović-Balihodžić prezentiraju rezultate arheoloških i genetičkih istraživanja grobalja kasnog srednjeg vijeka, uključujući DNK potvrdu srodstva na lokalitetu Kopošići.
Povijest umjetnosti i arhitektura zastupljene su radovima Harisa Derviševića i Andree Mekić o kontinuitetu likovne tradicije na ranim osmanskim nišanima, te Mirhe Šabanović o projektantskom radu Ludwiga Hubera u Sarajevu. Razvojem umjetnosti u socijalističkom razdoblju bave se Asja Mandić, kroz analizu rada Udruženja likovnih umjetnika BiH (1945.–1952.), te Aida Abadžić Hodžić, koja analizira jugoslavensku izložbenu politiku na primjeru izložbe „Umjetnost na tlu Jugoslavije“ iz 1971. godine.
Pitanja ratne povijesti (1992.–1995.) i kulture sjećanja obrađuju Dino Dupanović (memorijalizacija ceste Bihać – Bosanski Petrovac), Mesud Šadinlija (analiza pojmova etničkog čišćenja i vojnog čišćenja terena u Hercegovini 1992.) te Zilha Mastalić Košuta, koja istražuje položaj i stradanje srpskog stanovništva u opkoljenom Sarajevu uz kritički osvrt na postojeće popise žrtava. Melisa Forić Plasto analizira doprinos Odsjeka za historiju razvoju nastavnih praksi u BiH, dok je dio broja posvećen prijevodu radova prof. dr. Zijada Šehića o Prvom svjetskom ratu.
U rubrici prikaza predstavljeno je šest novih publikacija, uključujući djela o antičkoj Naroni (A. Busuladžić), srednjovjekovnoj jugoistočnoj Europi (E. Filipović), ekonomskoj povijesti u hrvatskoj historiografiji (H. Petrić i T. Branđolica) te arhivskim strategijama (A. Kasumović i S. Biletić).
Glavna i odgovorna urednica izdanja je prof. dr. Amra Šačić Beća, tajnica redakcije je doc. dr. Minela Radušić, dok je predsjednik Uredničkog vijeća prof. dr. Adnan Kaljanac. Izdavač časopisa je Centar za historijsdka istraživanja (CeHiS) Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu.
Online izdanje časopisa dostupno je na sljedećoj poveznici:
https://ejournals.ff.unsa.ba/index.php/radovihhua/issue/view/21
Dodatne obavijesti: