Božena Glavan, „Defter za Carigrad”
U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vlašću sultana. Opisuje se suživot islamsko – kršćanske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Priča se temelji na istraženim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila.
Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je sazvao divan planirajući diplomacijom riješiti stoljetne ratove s Mletačkom Republikom. Koliko će u tome uspjeti ovisit će o vještini pregovaranja koju je povjerio mladom Ibrahimu.
Ibrahim po nalogu sultana kreće brodom po Sredozemlju, obilazi mjesta pod sultanovom vlašću, dolazi i kod dubrovačkog kneza od kojeg dobiva propusnicu za daljnje putovanje Dalmacijom (Korčula i Split), a sve kako bi sudjelovao u pograničnim pregovorima s Mlečanima u Zadru (prijestolnici venecijanske provincije Mletačka Dalmacija). Vrhunac radnje zbiva se u Vrani gdje je bio podignut karavansaraj – han- za osmanske putnike i sultanove ljude na proputovanju zapadnim dijelom Carstva.
U romanu se obrađuje i jedan slučaj osmanskog zarobljeništva u kojem poredstvom Ibrahima dolazi do oslobađanja kršćanke od turskog roblja te njezin odlazak u europske gradove Beč i Veneciju.
Defteri su osmanski državni dokumenti. Među najvažnijim su povijesnim izvorima Osmanskog Carstva. Sadrže podatke o vojnom, upravnom i financijsko – poreznom stanju u islamskim osvojenim zemljama. Za povijest hrvatskih krajeva pod osmanskom vlašću značajni su oni koji opisuju sandžak na prostoru između Drave, Dunava i Jadranskog mora. Nekoliko takvih deftera pohranjeno je i u Državnom arhivu u Zadru, koji su korišteni u izradi teme za roman, te otuda i sam naziv romana. Glavni junak Ibrahim iz Dalmacije odlazi u bosanski vilajet i ondje se sastaje s bosanskim vezirom koji mu daje defter s podacima o Bosni, Dalmaciji i Slavoniji, sa zadaćom da ga uruči sultanu u Carigrad.
Bilješkao autorici: Autorica romana Božena Glavan doktorica je povijesnih znanosti. Ovo je njezin drugi roman temeljen na izvornoj arhivskoj građi. U prvome U krilu lava obrađuje povijest grada Nina pod mletačkom vlašću.