Svečano proglašenje novih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 18. lipnja 2026. održana je svečanost na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt proglasio nove članove Akademije izabrane na skupštini HAZU 21. svibnja: 12 redovitih članova koji su time dobili titulu akademika, odnosno akademkinje, sedam dopisnih članova i 13 članova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite članove izabrano je više žena nego muškaraca – sedam akademkinja i pet akademika.
Novi redoviti članovi HAZU su: u Razredu za društvene znanosti povjesničar i svećenik akademik Marko Trogrlić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti kemičarka akademkinja Marijana Đaković, u Razredu za prirodne znanosti molekularna biologinja akademkinja Iva Tolić, geologinja akademkinja Vlasta Ćosović i geolog akademik Slobodan Miko, u Razredu za medicinske znanosti nefrolog akademik Dragan Ljutić i ortoped akademik Domagoj Delimar, u Razredu za likovne umjetnosti slikar akademik Lovro Artuković i povjesničarke umjetnosti akademkinja Sanja Cvetnić i akademkinja Katarina Horvat-Levaj, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju muzikologinja akademkinja Hana Breko Kustura i u Razredu za tehničke znanosti kemijska inženjerka akademkinja Sanja Martinez.
Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti povjesničar Jozo Džambo iz Njemačke, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti fizičar Jie Meng iz Kine, u Razredu za prirodne znanosti seizmolog Hrvoje Tkalčić iz Australije, u Razredu za medicinske znanosti imunolog Luka Čičin-Šain iz Njemačke, u Razredu za filološke znanosti indoeuropeist Tijmen Pronk iz Nizozemske, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju muzikolog Philip V. Bohlman iz SAD-a te u Razredu za tehničke znanosti prehrambeni inženjer Josip Šimunović iz SAD-a.
Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti povjesničari Branka Grbavac i Tomislav Galović te ekonomistica Ozana Nadoveza, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti matematičar Filip Najman, u Razredu za prirodne znanosti molekularna biologinja Vanda Juranić Lisnić i kineziolog Dario Novak, u Razredu za filološke znanosti kroatist Domagoj Vidović, sinologinja Ivana Buljan i klasični filolog Šime Demo, u Razredu za književnost književnik i germanist Kristian Novak, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju skladateljica Mirela Ivičević te u Razredu za tehničke znanosti pomorski robotičar Nikola Mišković i brodograđevni stručnjak Nikola Vladimir.
Kako je u svom govoru podsjetio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, svečanost proglašenja novih članova Hrvatske akademije tradicionalno se održava u atriju palače HAZU pred Bašćanskom pločom, no zbog obnove palače HAZU od šteta nastalih u potresima 2020. svečanost je održana u Knjižnici HAZU kao privremenom Akademijinom sjedištu. Akademik Neidhardt najavio je skori dovršetak obnove i ponovno otvorenje palače HAZU upravo u vrijeme kada će se navršiti 950 godina od krunidbe kralja Zvonimira u crkvi svetih Petra i Mojsija u Solinu. „Time će se simbolički spojiti prošlost i budućnost. Ime kralja Zvonimira uklesano na Bašćanskoj ploči svjedoči o davnim temeljima državnosti, hrvatske samobitnosti i identiteta. Naša Akademija, obnavljajući svoje palače, promiče svojim poslanjem tu stečenu povijest i otvara se prema onomu što dolazi“, rekao je akademik Neidhardt. Podsjetio je da se ove godine navršilo 165 godina otkako je Hrvatski sabor, na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera osnovao Akademiju kao najvišu znanstvenu i umjetničku instituciju u Hrvatskoj, a ujedno se navršilo i 160 godina otkako je austrijski car i hrvatski kralj Franjo Josip I. potvrdio Akademijina Pravila i njezine prve članove, koji su 26. srpnja 1866. konstituirali Akademiju. „Od tada Akademija okuplja najistaknutije znanstvenike i umjetnike stvarajući neprekinuti lanac izvrsnosti koji sveudilj traje. U ovoj časnoj prigodi treba naglasiti da je broj članova Hrvatske akademije ograničen. Izbor u Akademiju stoga je istinski vrhunac profesionalnog i stvaralačkog puta. Uvijek postoji više izvrsnih pojedinaca nego što ih je, prema Statutu i Zakonu o HAZU, moguće primiti, no bitno je da su izabrani upravo oni koji su svojom osobnošću te općepoznatim i općepriznatim radom stvorili djela trajne vrijednosti, djela nacionalnoga i međunarodnoga značenja. Poštovani novi članovi i članice, čestitam vama, vašim obiteljima i institucijama iz kojih dolazite. Budite ponosni što se kao članovi Hrvatske akademije pribrajate nizu znamenitih osoba, nizu najvećih hrvatskih znanstvenih i umjetničkih velikana“, poručio je akademik Neidhardt.
Istaknuo je da je tradicija Hrvatske akademije da ne zalazi u blizinu politike, ali da će „kao svijest i savjest domovine uvijek štititi njezine vrijednosti ako bude ugrožena identitetska punina i opstojnost hrvatskoga naroda.“
Podsjetio je da se Hrvatska akademija javnosti posljednjih godina obratila nizom važnih izjava kojima je reagirala na najvažnija pitanja koja se tiču očuvanja hrvatskog nacionalnog identiteta. „Prošle godine usvojena je i javnosti upućena Deklaracija o hrvatskom povijesnom grbu kojom su prekinute besmislene rasprave o našemu najvažnijem nacionalnom simbolu. Velik odjek u Hrvatskoj i šire imali su Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku uniju“, kazao je akademik Neidhardt. Podsjetio je i da HAZU u svojim muzejima, arhivima i knjižnicama čuva neprocjenjivo nacionalno kulturno blago i da su prostori u kojima djeluje, u Zagrebu i diljem Hrvatske, zaštićeni spomenici kulturne graditeljske baštine. „Brigu o njima s jednakim marom Akademija nastavlja i danas, suočena s teškim posljedicama potresa. Akademijina je kompleksna zadaća svoja kulturna bogatstva primjereno obnavljati i očuvati za buduće naraštaje. Ono što je naslijeđeno od generacija Akademijinih članova treba doličan nastavak u današnjem članstvu, u sadašnjosti, jer se time ocrtavaju horizonti budućnosti Akademije. Akademija je oduvijek bila mjesto gdje se znanje svakodnevno iznova stvara. Znanstveni i umjetnički rad srž je Akademijina poslanja, pa je i u vrijeme obnove njezina djelatnost ostala jednako živa i plodna. Prošle su godine u organizaciji ili pod pokroviteljstvom Akademije održana 253 događaja, a nastavljena je i izdavačka djelatnost objavljivanjem 94 publikacije. Potporom Zaklade Hrvatske akademije lani je objavljeno 49 publikacija, a među njima je 20 Akademijinih izdanja. Članovi HAZU izvan Akademije objavili su još 79 knjiga, tako da su, zahvaljujući Akademiji i njezinim članovima, u 2025. objavljene ukupno 202 publikacije. Kumulativno, u 160-ak godina od svojega osnutka do kraja 2025. Akademija je objavila ukupno 7095 svezaka raznih publikacija. Malo se koja institucija u Hrvatskoj može pohvaliti takvim brojkama. Biti član Hrvatske akademije stoga je posebna čast, privilegij i obveza, ali i prilika da se aktivno sudjeluje u radu Akademije, u radu njezinih razreda te znanstvenih vijeća i odbora. Od novih članova s punim povjerenjem očekuju se primjerna stvaralačka prisutnost i doprinos. U svom govoru u Hrvatskom saboru prigodom osnutka Akademije 29. travnja 1861. biskup Josip Juraj Strossmayer rekao je: ‘Akademija znanosti ima biti nagrada i lovorvijenac ljudima, koji su se ma u kojoj struci znanosti osobito odlikovali.’ A naš prvi predsjednik Franjo Rački 1884., na otvorenju Akademijine palače, istaknuo je: ‘U ovom se hramu rukuju znanost i umjetnost.’ Uz komplementarnost znanstvenih i umjetničkih spoznaja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti opravdava svoje mjesto institucije od najvišeg ugleda i povjerenja koja radom svojih članova diljem svojih znanstvenih i umjetničkih razreda i jedinica ostvaruje vrijednosti koje nadilaze vrijeme i granice. Novim članovima želimo da postanu aktivni dionici tih plemenitih nastojanja. Dobro došli u svoju novu znanstveno umjetničku obitelj, dobro došli u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti“, zaključio je svoj pozdravni govor akademik Velimir Neidhardt koji je novim članovima uručio diplome.
U ime novih članova zahvalila se akademkinja Sanja Cvetnić koja je istaknula da postati dio zajednice u kojoj se više od stoljeća i pol okuplja hrvatska kulturna i znanstvena misao budi različite osjećaje i prisjećanja. „Josip Juraj Strossmayer i Franjo Rački, postavljajući temelje Akademije, znali su da stvaraju ustanovu koja neće biti nijemi svjedok vremena, nego upravo suprotno: zamislili su je kao poticatelja znanstvenoga napretka, važnoga tvorca kulturne politike i čuvara nacionalnoga identiteta. Pomisao na dugotrajni projekt Akademijina Rječnika koji su potakli, ili – primjerice – na Tadiju Smičiklasa i njegov urednički rad na Diplomatičkom zborniku Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Codex diplomaticus), kao i na više od pola tisuće svezaka Radova Akademije, izaziva strahopoštovanje pred tom tradicijom. Prisjećamo se one slavne analize Edmunda Burkea o tome što jedno uspješno društvo mora biti. Ono nije samo plod dogovora – ili bolje rečeno ugovora – između nas živih i ovdje okupljenih, nego posebna vrsta ugovora u kojoj sudjeluju tri skupine ljudi, a živi su samo jedna među njima. Druga skupina su oni koje smo naslijedili, a treća su oni još nerođeni, koji tek trebaju doći. Ulaskom među članove Akademije postajemo dio toga trajnoga sporazuma između nas koji jesmo, onih koji su to bili i onih koji će to biti – svjesni i njegove obveze i njegova povjerenja. Svatko od nas iza sebe ima desetljeća predanoga i često samotnoga rada u svojim disciplinama, u laboratorijima, arhivima, knjižnicama, radnim sobama i atelijerima. No svjesni smo jedne istine: sav naš trud, rad i postignuća ostali bi tek osobni dosezi bez ključnoga koraka – da taj rad bude prepoznat, vrjednovan i podržan. Danas izlazimo iz te osame sa sviješću da je naš trud pronašao svoj odjek i utočište u ovoj važnoj zajednici. Stoga Vam hvala što ste u našoj djelatnosti prepoznali vrijednost dostojnu ugleda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i pružili nam povjerenje koje ćemo, nadamo se, opravdati i svojim budućim radom, na ponos Akademije, znanosti, kulture i domovine“, kazala je akademkinja Sanja Cvetnić.
Prema Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Akademija može imati maksimalno 160 redovitih članova, a nakon ovogodišnjih izbora HAZU ima ukupno 141 redovitog člana, kao i 107 dopisnih članova i 81 člana suradnika, odnosno ukupno 329 članova. Među 141 redovitih članova HAZU 25 je žena, što je dosad najveći broj akademkinja. Nakon posljednjih izbora održanih 2024. bilo ih je 19.
Obrazloženja za izbor novih članova HAZU
Govor Predsjednika – proglasenje novih članova2026-konacno
Govor akademkinje Sanje_Cvetnić
Izvor, fotogalerija i dodatni prilozi: