Predstavljanje zbornika znanstvenih radova “Romantizam Stanka Vraza”
Srdačno vas pozivamo na predstavljanje zbornika znanstvenih radova Romantizam Stanka Vraza (ur. Marina Protrka Štimec, FFPress, POU Samobor, 2026) koje će se održati 14. svibnja 2026. u 18 sati u Booksi (Martićeva ul. 14d, Zagreb).
O knjizi će govoriti:
Jelena Vojvoda (POU Samobor)
Andrea Milanko (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
Ana Tomljenović (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
i urednica zbornika Marina Protrka Štimec (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
O knjizi: Zbornik radova Romantizam Stanka Vraza pokazuje autora kojeg izdvaja pomnja u stvaranju, svijest o povijesti i autonomiji književnoga teksta te kontinuiran autorski, kritički i urednički angažman oko njegova održavanja u kulturnom polju. Prepoznatljivo je romantičarska njegova kreativnost u preoblikovanju postojećih žanrova, postupaka i tema, kao i njegovo citiranje i aproprijacije suvremenika i kanonskih uzora. Znanstveni radovi u zborniku postavljaju ove elemente Vrazova književnog teksta u slojevit interkulturni dijalog u kojem se poezija, dosljedno romantičarskim stavovima, izdvaja kao žanr najsavršenije blizak univerzalnoj ideji umjetnosti. Status poezije u romantizmu, ideja o prevlasti pjevanja nad poviješću, izražena Byronovom mišlju da junaci postoje samo zato da bi ih bardovi opjevavali, svoj odjek nalazi i u znamenitom pozivu Pavla Štoosa: „Što su djedi gvožđem bili, to su perom sad unuci!“, a jasno uobličenje u književnom, kritičkom, uredničkom i polemičkom radu Stanka Vraza posvećenu oblikovanju književnosti koja će stajati uz bok drevnim uzorima i slavnim suvremenicima.
Stanko Vraz pokazuje pomnost u stvaranju, svijest o povijesti i autonomiji književnoga teksta te kontinuiran autorski, kritički i urednički angažman oko njegova održavanja u kulturnom polju. Prepoznatljivo je romantičarska njegova kreativnost u preoblikovanju postojećih žanrova, postupaka i tema, kao i njegovo citiranje i aproprijacije suvremenika i kanonskih uzora. Znanstveni radovi u zborniku postavljaju ove elemente Vrazova književnog teksta u slojevit interkulturni dijalog u kojem se poezija, dosljedno romantičarskim stavovima, izdvaja kao žanr najsavršenije blizak univerzalnoj ideji umjetnosti. Status poezije u romantizmu, ideja o prevlasti pjevanja nad poviješću, izražena Byronovom mišlju da junaci postoje samo zato da bi ih bardovi opjevavali, svoj odjek nalazi i u znamenitom pozivu Pavla Štoosa: „Što su djedi gvožđem bili, to su perom sad unuci!“, a jasno uobličenje u književnom, kritičkom, uredničkom i polemičkom radu Stanka Vraza posvećenu oblikovanju književnosti koja će stajati uz bok drevnim uzorima i slavnim suvremenicima.
prof. dr. Marina Protrka Štimec
Uz nova čitanja djela Stanka Vraza zbornik nudi inovativan pristup hrvatskom romantizmu, razdoblju u čijoj dosadašnjoj interpretaciji prevladava ideološka preporodna perspektiva koja zakriva njegova autentično romantičarska obilježja. Rezultati istraživanja petnaest autora potiču na preispitivanje ustaljenih stavova i stereotipnih pristupa. Istraživačka je pozornost usmjerena na poetiku književnog djela, pri čemu posebnu vrijednost knjige čine produbljene analize koje, unatoč svojoj znanstvenoj preciznosti, ostaju pristupačne širem čitateljstvu. Preporodna „renesansa renesanse“ i „izmišljanje tradicije“, kako u predgovoru ističe urednica Marina Protrka Štimec, obilježja su i drugih nacionalnih romantizama. Hrvatska historiografija zahtijeva reinterpretaciju vlastita romantizma, a zbornik Romantizam Stanka Vraza predstavlja jedan od prvih iznimno važnih koraka u tom procesu.
prof. dr. hab. Krystyna Pieniążek-Marković, Uniwersytet im. Adama Mickiewicza, Poznanj, Poljska
Ranija se rasprava o Vrazu ponajviše vrtjela oko njegove biografije, jezičnih i kulturno-političkih izbora, njegova ilirizma i panslavizma te oblikovanja slavenske međuknjiževne zajednice. Zbornik Romantizam Stanka Vraza uzima u obzir tu važnu baštinu, ali je istodobno odlučno preispituje. Umjesto redukcionističkog biografizma autori upućuju na slojevitost i kompleksnost Vrazova opusa: analiziraju njegovu romantičarsku poetiku, emocionalnost lirskog subjekta, izražavanje ljubavi i čežnje, njegov odnos prema žanrovima i pjesničkim oblicima, kao i karakterističnu metatekstualnost njegove poezije. Pred čitateljem se tako Vrazov bogati pjesnički svijet ponovno otkriva u punom romantičarskom sjaju.
izv. prof. dr. Marijan Dović, ZRC SAZU, Inštitut za slovensko literaturo in literarne vede, Ljubljana, Slovenija
Izvor:
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.