Međunarodna konferencija “(In)Visible Traces – 20th Century Cultural Heritage in Danger”
Memorijalizacija pretvara mjesta stradanja u mjesta kolektivnog sjećanja, a njome se želi osigurati da se zločini ne ponove, poruka je međunarodne konferencije (In)Visible Traces – 20th Century Cultural Heritage in Danger, održane u srijedu i četvrtak u Dresdenu.
“Vjerujemo da je obilježavanje ovih mjesta važno kako bi ona bila prepoznata, te kako bi se dostojanstveno komemoriralo žrtve i preživjele, kako Drugog svjetskog rata, tako i danas… Memorijalizacija pretvara mjesta stradanja u mjesta kolektivnog sjećanja, učenja i zagovaranja te osiguravanja da zločini iz prošlosti ne budu zaboravljeni, zanijekani niti ponovljeni”, kazala je Documentina povjesničarka Tena Banjeglav koja se bavi nasljeđem rata, izgradnjom mira i kulturnom baštinom u društvima koja su pretrpjela rat, na uvodnome panelu.
Konferenciju zajedno organiziraju Documenta i Bautzner Strasse Memorial. Projekt (In)Visible Traces započeo je 2024., a osim navedenih, u njemu surađuju umjetničke udruge Blockfrei iz Beča te Romanian Association for Contemporary Art (ARAC) iz Bukurešta.
“Jedna nevladina udruga, dvije umjetničke i jedna memorijalna institucija održavaju narav ovoga projekta, koji se bavi očuvanjem sjećanja na Hladni rat kroz iskustva civilnog društva, znanje o očuvanju i umjetnički rad”, poručio je Jurica Vitković iz Documente na uvodnome panelu.
Paneli se održavaju u Bautzner Strasse Memorialu, mjestu gdje su djelovali StaSi i KGB te gdje se nalazi bivši centralni sovjetski zatvor koji je djelovao od 1950. do 1953. Odavde su mnogi zatvorenici bili odvoženi u sovjetske gulage. “Putem ove konferencije činimo mjesta sjećanja značajnim”, istaknula je voditeljica Memoriala Uljana Sieber.
Većina mjesta sjećanja na brutalnu povijest 20. stoljeća nije integrirana u javno sjećanje, istaknula je voditeljica Documente Vesna Teršelič, koja najvećim problemom smatra dekontekstualizaciju i svjedoke koji umiru. Također, narativi koje politika stvara i promiče često su iskrivljeni i negiraju povijesne događaje, što rezultira nacionalnim mitovima s kojima je teško boriti se i dekonstruirati ih, kazala je.
Hana Ćurak, antropologinja i autorica izložbe Vojin Bakić – Princip nade koja je otvorena u Gradskom muzeju Bjelovar predstavila je tu izložbu, ističući kao problem „neutralizaciju i estetizaciju Bakićeva rada, čime ga se odcjepljuje od društvenog konteksta i iskustva iz kojega je proizašao”, misleći pritom na antifašističku borbu i kiparevu osobnu tragediju, ubojstvo njegove četvorice braće u ustaškom zatvoru koji se nalazio u podrumu bjelovarskog Muzeja.
Na drugome panelu, Milan Radošević iz HAZU predstavio je inicijativu AMICA (Antifašistički muzej, interpretacijski centar i arhiv) za uspostavu muzeja antifašizma u Istri. O radnim logorima i prisilnom radu te idejom da rad može ljude naučiti poslušnosti govorio je Tomas Porena iz Topografia per la Storia iz Rima.
David Gonzalez Vazquez iz European Observatory on Memories (EUROM) u Barceloni predstavio je problematiku neobilježenih mjesta sjećanja na zločine tijekom Francove diktature.
Treći panel predstavio je troje umjetnika: Ryts Monet, Andreja Kulunčić i Patricia Morosan, s kojima je razgovor moderirala Anamarija Batista s Academy of Fine Arts u Beču.
Prvi dan zaključen je tematskom šetnjom Dresden under National Socialism or “We are the people” Dresden Revolution Trail 1989. tijekom koje smo posjetili ranžirni kolodvor Leipzig s kojega su Židovi deportirani u koncentracijske logore. Taj je kolodvor danas sinagoga Neustadt.
Otvorenju konferencije je prisustvovala i Annekatrin Klepsch, zamjenica gradonačelnika za kulturu, znanost i turizam.
Drugi dan konferencije, u četvrtak, započeo je obilaskom socijalističkog zatvora u podrumu građevine, o kojemu su okupljenima govorili Nick Wetschel i Uljana Sieber iz Memorijala.
Sudionici prvoga panela, koji se bavio izazovima vezanima uz europsko sjećanje, uz moderiranje Marina Bocka iz zaklade Remembrance, Responsibility and Future (EVZ), bili su Malgorzata Pakier iz Europske mreže sjećanja i solidarnosti (ENRS) koja je istaknula da je ruski napad na Ukrajinu poljuljao temelje europskog sjećanja i otvorio put ka drukčijim interpretacijama događaja iz Drugog svjetskog rata. Predstavila je projekt Sound in the Silence u kojemu su učenici održali performans u zatvoru Pitesti u Bukureštu.
Zatim, Anna Kaminsky iz Bundesstigtung zur Aufarbeitung istaknula je da je europsko sjećanje idalje podijeljeno između istoka i zapada zbog različitih povijesnih iskustava, kao i činjenicu da se Europa još ne suočava s komunističkim zločinima.
Oriol Lopez-Badell iz EUROM-a istaknuo je da je Europa izgrađena kao mirovni projekt i odgovor na iskustva rata, te da je mir u njezinim temeljima. Kada su se zemlje istočne Europe i Hrvatska priključile Europskoj uniji, sukob između različitih narativa dodatno se pojačao. Konsenzus o odgovornosti za Holokaust bio je donekle neprihvaćen kod onih koji su donedavno bili kolaboratori nacista i fašista.
Zaključni panel bavio se temom strategija i preporuka za promicanje zaštite kulturne baštine u opasnosti. Gilly Carr iz radne skupine Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA), koji broji 35 zemalja članica, predstavila je Povelju za očuvanje mjesta sjećanja u sklopu koje su sistematizirane ugroze mjestima sjećanja i spomenicima, kao i dobre prakse u nastojanju da se ta mjesta zaštite.
Vesna Marjanović, glavna tajnica u Europa Nostra Serbia, paneruopskoj organizaciji koja djeluje u više od 40 zemalja promovirajući izvrsnost te zaštitu ugrožene kulturne baštine uz poticanje angažmana građana. Njezin poseban interes je i transgeneracijska trauma izazvana ratnim zbivanjima u 20 stoljeću.
Bruno Boyer iz pariškog Memorial de la Shoah poručio je da je za borbu protiv budućih ratova bitno vjerovati u vlastito (europsko) povijesno nasljeđe, i ne davati prostora revizionizmu i iskrivljavanju povijesnih činjenica.
Drugi dan završen je obilaskom stalnog postava Bautzner Strasse Memoriala uz kustosko vodstvo Franza-Josepha Hillea.
Svi sudionici konferencije nastavit će suradnju u zaštiti ugrožene europske kulturne baštine.
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Izvor: