Lana Trabak: O izložbi „Batina – blago križa. Nalaz srebrnog novca iz Prvog križarskog rata“
Prvog dana prosinca 2025. godine, u večernjim satima, Arheološki muzej Osijek otvorio je svoja vrata svim zainteresiranim posjetiteljima izložbe „Batina – blago križa“, događaja koji je već na samom početku privukao pozornost stručne i šire javnosti. Otvorenje je predstavilo jedno od najznačajnijih arheoloških otkrića posljednjih godina, a to je ostava francuskog srednjovjekovnog srebrnog novca pronađena na lokalitetu Batina, u sklopu višegodišnjeg projekta „Arheološka baština Baranje“.
Izložbu su te večeri svečano otvorili pojedinci ključni za realizaciju projekta: autor izložbe i viši kustos Domagoj Dujmić, ravnatelj Arheološkog muzeja Osijek Tomislav Hršak, predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka dr. Tihomir Florijančić te ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek. Upravo je Batina središnje područje znanstvenog interesa Domagoja Dujmića, čiji se dosadašnji radovi, poput „Terenskog pregleda područja između Batine i Suze“ te „Dva žarna groba iz Batine“, temelje na sustavnom istraživanju tog prostora.
U terenskom pregledu iz 2009. godine Dujmić je obuhvatio šire područje između Batine i Suze s ciljem dokumentiranja poznatih i novih arheoloških nalazišta. Tom je prilikom zabilježeno 37 lokaliteta koji se, prema površinskim nalazima, mogu vremenski odrediti, čime se omogućuje rekonstrukcija naseljenosti ovog plodnog dijela južne Panonije kroz različita razdoblja, kao i razumijevanje načina njegova korištenja.
U radu posvećenom žarnim grobovima iz Batine autor proučava i vizualno prikazuje nalazišta, detaljno opisuje njihov sadržaj te povezuje ranija saznanja s tada novim nalazima. Upravo takva istraživačka podloga čini temeljito iskustvo nužno za analizu pronađenog numizmatičkog blaga.
Autor izložbe i ravnatelj muzeja posjetiteljima su predstavili postav koji donosi uvid u 56 primjeraka rijetkog srednjovjekovnog srebrnog novca s juga Francuske. Numizmatički iznimno vrijedan objekt promatranja smješten je u pažljivo osmišljen centar križa, čiji je oblik bio vidljiv na stropu i podu muzeja. Cjelokupan dizajn izložbenog prostora oblikovan je u tamnim tonovima crne i crvene boje, dok su četiri zaobljena zida, formirajući otvoreni krug, intuitivno vodila posjetitelje prema središtu, samim kovanicama.
Numizmatičkom analizom utvrđeno je da kovanice potječu iz druge polovice 11. stoljeća te da je riječ o iznimno rijetkom nalazu. Otkriće je, prema riječima stručnjaka, osobito neočekivano jer je lokalitet Batina dosad primarno istraživan zbog rimskih i željeznodobnih slojeva. Stručna tumačenja pritom upućuju na mogućnost da je pronađeno blago povezano s prolaskom križarskih vojski dunavskom rutom između 1096. i 1101. godine, koja je vodila kroz hrvatske krajeve na putu prema Jeruzalemu.
Upravo se u to razdoblje smješta Prvi križarski rat, koji je trajao od 1096. do 1099. godine i označio početak dugotrajnog niza križarskih pohoda koji su obilježili velik dio srednjovjekovne europske povijesti. Kako i sam naziv sugerira, cilj Prvog križarskog rata bio je oslobađanje Svete Zemlje od muslimanske vlasti te uspostava uvjeta za sigurnije i neometano hodočašćenje kršćanskih vjernika. Poticaj za ovaj pohod dao je papa Urban II. 1095. godine na Saboru u Clermontu, uputivši poziv kršćanskom Zapadu, uz naglašavanje vjerske dužnosti i obećanje duhovnih nagrada sudionicima.
Iako su križarski ratovi u početnoj fazi bili snažno obilježeni religijskom motivacijom, s vremenom se njihova narav postupno mijenjala. Već u kasnijim pohodima, osobito tijekom Četvrtog križarskog rata, postaje jasno kako politički, gospodarski i društveni interesi preuzimaju sve značajniju ulogu, često zasjenjujući izvorni vjerski cilj. Takav razvoj događaja ukazuje na složenost križarskih ratova, koji se ne mogu promatrati isključivo kao religijski sukobi, već kao višeslojni povijesni fenomen.
Ponajprije zbog kontinuiteta križarskih pohoda i njihova dubokog utjecaja na političke, društvene i kulturne odnose srednjovjekovne Europe, ovaj nalaz predstavlja vrijedan doprinos razumijevanju šire povijesne slike. Omogućuje sagledavanje križarskih ratova ne samo kao izoliranih vojnih događaja, već kao dugotrajnih procesa koji su trajno oblikovali povijesnu stvarnost i ostavili nasljeđe koje i danas zauzima važno mjesto u historiografiji.
Lana Trabak
Izvori i literatura:
„Otvorenje izložbe “Batina – Blago križa…”, autora Domagoja Dujmića“, Glas Slavonije, pristup: 6. XII. 2025. https://www.glas-slavonije.hr/mozaik/kultura/2025/11/27/otvorena-izlozba-batina-blago-kriza-autora-domagoja-dujmica-732506/
„U osječkom Arheološkom muzeju otvorena izložba otkrića iz Baranje koje je šokiralo arheologe“, SiB.hr, pristup ostvaren: 6. XII. 2025. https://sib.net.hr/kultura/izlozbe/1260088/u-osjeckom-arheloskom-muzeju-otvorena-izlozba-otkrica-iz-baranje-koje-je-sokiralo-arheologe/
„SPEKTAKULARAN NALAZ Otvorena izložba ‘Batina -blago križa, nalaz srebrnog novca iz prvog križarskog rata’“, Nacional.hr, pristup ostvaren: 6. XII. 2025. https://www.nacional.hr/spektakularan-nalaz-otvorena-izlozba-batina-blago-kriza-nalaz-srebrnog-novca-iz-prvog-krizarskog-rata/
„Otvorena izložba “Batina – blago križa, nalaz srebrnog novca iz prvog križarskog rata”“, HRT, pristup ostvaren: 6. XII. 2025. https://magazin.hrt.hr/kultura/otvorena-izlozba-batina-blago-kriza-nalaz-srebrnog-novca-iz-prvog-krizarskog-rata–12454132
Dujmić, Domagoj. “Dva žarna groba iz Batine.” Osječki zbornik, vol. 30, br. xx, 2011, str. 61-72. Pristup ostvaren: 19. XII. 2025. https://hrcak.srce.hr/206920
Bojčić, Zvonko, et al. “Terenski pregled područja između Batine i Suze.” Annales Instituti Archaeologici, vol. VI, br. 1, 2010, str. 80-87. Pristup ostvaren: 19. XII. 2025. https://hrcak.srce.hr/65257
„Clermont-Ferrand“, Hrvatska enciklopedija, pristup ostvaren: 19. XII. 2025., https://www.enciklopedija.hr/clanak/clermont-ferrand