Predavanje Trpimira Vedriša “Hrvati, Franci i Bizant: novi pogled na početke hrvatske državnosti”
Predavanja i vodstva uz izložbu “U početku bijaše Kraljevstvo – 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva”
Četvrtak, 8. 1. 2025. u 18:00 sati u Galeriji Klovićevi dvori
Predavanje će održati prof. dr. sc. Trpimir Vedriš
Polazeći od recentnih istraživanja unutar niza disciplina cilj je predavanja predstaviti obrise ‘nove historiografske paradigme’, odnosno tumačenja najranije hrvatske povijesti: od pitanja doseljenja Hrvata, vremena i naravi njihova pokrštavanja do oblikovanja države. Umjesto izoliranog promatranja tih pojava, predavanje ih smješta u širi politički i kulturni kontekst osobito naglašavajući ključnu ulogu kratkog razdoblja od nekoliko desetljeća koja su prethodila i slijedila sklapanje tzv. Aachenskog mira (812.). Naime, u tom se vremenu isprepliću tri važna povijesna procesa: širenje Franačke države, obnova Bizantskog carstva i reaktivacija papinstva. Ti su procesi doveli do ‘razdiobe carske baštine’ na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije i time stvorili preduvjete za nastanak Hrvatske kneževine. Drugim riječima, oblikovanje Kneževine promatrano pod vidikom interferencije tih utjecaja, smješta se u kontekst šire povijesti istočnog jadranskog prostora i njegova dublja zaleđa između kasnog 8. i druge polovice 9. st. Tumačenje se oslanja na recentnu međunarodnu historiografiju o franačkoj nazočnosti u Italiji i prodoru na istok, obnovi bizantske administracije na Jadranu i obnovi papinskog interesa za područje Ilirika s nakanom učvršćivanja jurisdikcije Rimske Crkve nad tim prostorom. Smještajući rezultate niza hrvatskih stručnjaka u te šire međunarodne okvire, svrha je predavanja ocrtati okolnosti i povijesne okvire oblikovanja hrvatskog ranosrednjovjekovnog identiteta.
Trpimir Vedriš izvanredni je profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje drži nastavu iz hrvatske povijesti srednjeg vijeka i povijest kršćanstva. Završio je Klasičnu gimnaziju te diplomirao povijest i etnologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Studirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove i završio diplomski studij medievistike na Odsjeku za srednjovjekovne studije na Srednjoeuropskom Sveučilištu u Budimpešti. Obranio je doktorat iz hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2009) i doktorat iz srednjovjekovnih studija na Srednjoeuropskom Sveučilištu (2015). Istraživački se uglavnom bavi hagiografijom i kultom svetaca, poviješću kršćanstva u kasnoj antici i srednjem vijeku te modernom recepcijom srednjovjekovlja. Autor je više radova i organizator niza skupova povezanih s temom predavanja. Među ostalim, su-urednik je zbornika radova Imperial spheres and the Adriatic: Byzantium, the Carolingians and the Treaty of Aachen (812) (Routledge, 2017) i Migration, Integration and Connectivity on the Southeastern Frontier of the Carolingian Empire (Brill, 2018). Obje knjige problematiziraju političke i kulturne procese koji su doveli do preoblikovanja istočne jadranske obale i njenog zaleđa početkom ranog srednjeg vijeka.
Izvor: