Frankapansko naslijeđe: pet stoljeća Njemačko-rimskoga brevijara
Frankapansko naslijeđe: pet stoljeća Njemačko-rimskoga brevijara. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa u organizaciji Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, održanoga 8. studenoga 2019.
Zagreb 2025.
Uredili:
Sanja Cvetnić
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti
Danko Šourek
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti
Tanja Trška
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti
Obitelj Frankapan duboko je označila hrvatsku povijest i kulturu, ali njihova je baština nedovoljno poznata i prepoznata. Mnogo je neispitanih istraživačkih staza potrebno prijeći kako bi se frankapanski duhovni posjedi prokrčili i kako bi se upoznao reljef njihova povijesnoga i kulturnoga krajolika. Svaki korak u tom zapuštenom gustišu otvara nove obzore pa se nadamo da će tome pridonijeti i zbornik radova sa znanstvenoga skupa Frankapansko naslijeđe: pet stoljeća Njemačko-rimskoga brevijara u organizaciji Katedre za umjetnost renesanse i baroka Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Skup je održan 8. studenoga 2019. s devet izlagača – povjesničara i povjesničara umjetnosti, liturgičara, teologa i filologa – koji su s različitih motrišta istražili Njemačkorimski brevijar (njem. Das deutsch-römisches Brevier), poslije poznat i kao Frankapanski brevijar, ali i protagoniste toga izdavačkoga poduhvata, kontekst molitvene knjige toga tipa, opremu, sadržaj te sâm tijek i sudbinu izdanja. Povod skupu bila je petstota obljetnica tiska Brevijara, koji je dovršen 31. listopada 1518. godine u Veneciji, kod tiskara Gregoriusa de Gregoriisa. Na petsto i četrnaest listova ove molitvene knjige urešene drvorezima ogledaju se različite kulturne tradicije: njemački jezik (prijevod s latinskoga), mletačka vizualna kultura (s raznim utjecajima koji se u njoj susreću) i hrvatska povijest, koja se ogleda u protagonistima izdavačkoga poduhvata prvoga tiskanoga Rimskoga brevijara na njemačkom jeziku (drugi je objavljen tek 1535. u Ausburgu).
Sadržaj:
Urednička napomena
Sanja Cvetnić, Danko Šourek, Tanja Trška
Brevijar: ustroj, sadržaj, funkcija
Kristijan Kuhar
Vrijedan primjerak brevijara u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu
Irena Galić Bešker
U spomen na groficu Apoloniju Lang, suprugu Krste Frankapana, u povodu 500. obljetnice smrti
Ivan Jurković
Majstor od Zadobarja i Krsto I. Frankapan
Rosana Ratkovčić
Frankapani Modruški i put od Senja do Zagreba u izvještajima ferrarskih ambasadora na dvoru kralja Matije Korvina 1486. i 1487. godine
Luka Špoljarić
Biografije urednika:
Sanja Cvetnić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti
Sanja Cvetnić redovita je profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje predmete iz umjetnosti renesanse, manirizma i baroka. Studirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na Sveučilištu u Bologni. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1997.) temom Slikarstvo u Zagrebu u drugoj polovici 17. stoljeća i početkom 18. stoljeća. Studijski je boravila u Sjedinjenim Američkim Državama (Rochester, NY; Williamstown, Massachusetts; Los Angeles, California), Italiji (Venecija), Nizozemskoj (Amsterdam; Den Haag) i Mađarskoj (Budimpešta). Kao gostujuća profesorica predavala je na Sveučilištu u Sarajevu i Ca’ Foscari u Veneciji, te na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Glavna su područja njezinih istraživanja i publikacija slikarstvo od 15. do 18. stoljeća, ikonografija, pučka i popularna umjetnost, te pojave poput umjetničkih migracija.
Danko Šourek, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti
Danko Šourek (Zagreb, 1979.) izvanredni je profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu studirao povijest umjetnosti i arheologiju, diplomirao (2005.), te doktorirao (2012.) disertacijom Mramorna skulptura i altaristika XVII. i XVIII. stoljeća na području Rijeke i Hrvatskoga primorja. Nositelj je obveznoga kolegija diplomskoga studija Hrvatska likovna baština »između gotike i baroka«, te više izbornih kolegija na prijediplomskom i diplomskom studiju povijesti umjetnosti. Studijski je boravio u Sloveniji (Ljubljana, Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani, Oddelek za umetnosno zgodovinu) i Mađarskoj (Budimpešta, Central European University). Autor je niza znanstvenih radova iz područja umjetničke baštine renesanse i baroka. Istraživačkim interesima usmjeren je na umjetnost kasnoga srednjega i ranoga novoga vijeka, a osobito teme s područja povijesti skulpture, ikonografije i naručiteljstva.
Tanja Trška, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti
Tanja Trška (Zagreb, 1980.) je izvanredna profesorica pri Katedri za umjetnost renesanse i baroka Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije iz opće i nacionalne povijesti umjetnosti od 15. do 18. stoljeća na prijediplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. Diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2004.), a doktorirala (2014.) na Scuola Normale Superiore u Pisi i Sveučilištu u Zagrebu (međunarodni dvojni doktorat znanosti) s temom Lodovico Beccadelli e le arti visive / Lodovico Beccadelli i likovne umjetnosti. Njezini istraživački interesi obuhvaćaju teme iz likovnih umjetnosti ranog novog vijeka primarno talijanskog podrijetla, s naglaskom na arhivske izvore te umjetničke i kulturne veze s Italijom, naručiteljstvo te povijest zbirki i sabiranja.
PDF:
https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/198