Nina Aleksandrov-Pogačnik, „Iznalaženje oblika. Metodološki obzori povjesničara hrvatske književnosti“
Priredio Tomislav Brlek
U knjizi Iznalaženje oblika okupljeni su radovi književne povjesničarke Nine Aleksandrov-Pogačnik posvećeni proučavanju hrvatske književne historiografije.
Priređivač knjige Tomislav Brlek ističe da „premda nisu pisani s namjerom da budu dijelovi neke buduće cjeline, ovdje sabrani radovi tvore sistematičan kritički pregled hrvatske književne historiografije – prikazujući je od početaka do suvremenosti u perspektivi potrage za smislom oblika, kao neprestanog kretanja (koje je nerijetko, kako se vidi, u stvari vrludanje) između filologije i estetike“.
Knjigom Iznalaženje oblika u tom pogledu aktualizira se proučavanje metodologije te teorijskoga i povijesnoga okvira hrvatskih književnih povjesničara, ali se i revaloriziraju opusi pojedini povjesničara, poput onoga Branka Vodnika ili Alberta Halera, koji su dosad bili nepravedno tretirani ili zaobiđeni.
„Ocjenjujući dosege književnih povjesničara od Kukuljevića Sakcinskog, preko Rešetara i Barca, do Kombola i Frangeša, knjiga Nine Aleksandrov Pogačnik svojim je interpretativnim okvirom, obuhvatnošću, utemeljenošću i relevantnim uvidima, važan doprinos razumijevanju književnosti, filologije i književne povijesti.“ (Marina Protrka Štimec)
Biblioteka THEORIA. Novi niz, glavni urednik Luka Šeput, izvršna urednica Romana Horvat, recenzentice Marina Protrka Štimec i Ivana Žužul, likovno oblikovanje Luka Gusić, grafički urednik Neven Osojnik, tisak Kerschoffset d.o.o., Zagreb
Nina Aleksandrov-Pogačnik rođena je 1943. u Zagrebu, gdje je završila Klasičnu gimnaziju te na Filozofskom fakultetu diplomirala jugoslavistiku i komparativnu književnost. Na istom je fakultetu i doktorirala temom o književnopovijesnoj metodologiji Branka Vodnika (objavljeno kao knjiga U sjeni mrtve paradigme, 1987). Kolegije iz teorije te hrvatske i svjetske književnosti predavala je na četiri sveučilišta (Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 1971-1981; Pedagoški fakultet Sveučilišta u Osijeku, 1981-1991; Pedagoška fakulteta, Univerza v Mariboru, 1991-1999; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 1999-2009). Primarni joj je akademski interes bila problematika teorije i metodologije književne historiografije, a svoj je pristup izgradila na hermeneutičkom razumijevanju dijalektike oblika i smisla, što ga je jednako suvereno demonstrirala u čitanjima djela Matoša, Polića Kamova, Krleže ili Slavičeka. Od studentskih dana je prevodila sa slovenskog, ponajprije poeziju (Prešeren, Murn, Kosovel, Zajc, pjesnici slovenske avangarde; u 100 djela književnosti jugoslavenskih naroda, sastavio V. Pavletić et al., 1966, 21968, 31969, 41970, 51980; 100 romana književnosti jugoslavenskih naroda, sastavili V. Pavletić i D. Arežina, 1982; 100 pjesnika književnosti jugoslavenskih naroda, sastavio V. Pavletić, 1984), roman F. S. Finžgara Sluškinja Ančka (1974), kao i znanstvene radove s područja sociologije i politologije (u Naprijedovom nizu Hrestomatija političke znanosti), te knjigu Za politologiju: politička znanost u prijelaznom razdoblju Adolfa Bibiča (1981). Preminula je u Zagrebu 2022.
Izvor i dodatne obavijesti:
https://www.matica.hr/knjige/iznalazenje-oblika-1478