Philippe Ariès, Georges Duby (ur.), “Povijest privatnog života” (4 i 5)
Nakon prijevoda prva tri sveska “Povijest privatnog života: od Rimskog Carstva do tisućite godine” (Zagreb 2018), “Povijest privatnog života: od feudalne Europe do renesanse” (Zagreb 2020) i “Povijest privatnog života: od renesanse do prosvjetiteljstva” (Zagreb 2021), izdavač Mizantrop objavio je četvrti i peti svezak edicije čiji su urednici Philippe Ariès i Georges Duby – „Povijest privatnog života: od Francuske revolucije do Velikoga rata” (Zagreb 2021) i “Povijest privatnog života: od Prvog svjetskog rata do danas” (Zagreb 2025).
Povijest privatnog života 5
Godina izdanja: 2025
Peti svezak Povijesti privatnog života zaključak je istraživanja o privatnom životu od antike do suvremenosti i zahvaća duboko u 20. stoljeće. Mada se privatnost na kraju puta doima kao jasno omeđeno područje u kojoj individua ima pravo biti ono što jest, zahtjevi radničkog pokreta usmjereni protiv upliva poslodavaca i brojne intervencije vlasti pokazuju da je granica između privatnog i javnog mnogo poroznija nego što se na prvu mislilo. Nesumnjivo najradikalniji potres predstavlja Drugi svjetski rat, kada osobne slobode i prava bivaju podređeni potrebama državnog vojnog aparata, ali i poslijeratna država blagostanja i promjene u poslovnoj kulturi narušavaju stroge, ustaljene podjele. Istovremeno, događa se proliferacija različitih životnih stilova i nekoć relativno uniformni model privatnog života preoblikuje se prema etničkim, nacionalnim, političkim i vjerskim osnovama. Ovaj zaključni svezak stoga je potvrda da kroz sve društvene, kulturne i političke turbulencije, rimsko naslijeđe razlike između javnoga i privatnoga ostaje mjesto stalnih tenzija i pregovora.
Povijest privatnog života 4
Godina izdanja: 2021
Broj stranica: 778
Četvrti svezak započinje dvjema povijesnim pojavama koje će se pokazati odredbenima za čitavo 19. stoljeće: s jedne strane je prijelomno razdoblje Francuske revolucije, kada političke turbulencije ne štede čak ni individuinu nutrinu; s druge strane je industrijska Engleska i njezin uzor nuklearne obitelji. Revolucionarno stanje neće potrajati i ubrzo će se uspostaviti stroga podjela na javno i privatno, ponovno ustaliti društvene razlike – ovoga puta na ekonomskim osnovama – a nuklearna obitelj postat će prevladavajući model. Novi društveni odnosi favorizirali su zatvaranje u kućanstvo, ali taj se ideal ostvarivao u spektru varijacija slijedeći klasne podjele, gdje se građanskoj nostalgiji za aristokratskim, rodovskim vremenima suprotstavlja polimorfizam radničkih odnosa u prenapučenim četvrtima. U skladu s tim, nova figura znanosti pokušava primijeniti svoju analitičku strogost na obiteljsku skupinu, pogotovo radničku: doba je to procvata medicine, biologije, sociologije, čijim se otkrićima vlasti obilno služe, ali i sve brojniji društveni pokreti. Jer na relaciji od političkog građanina do slobodne individue odigravaju se sve tenzije dugoga 19. stoljeća.