Mario Nepo Kuzmanić, „Splitski plemići, prezime i etnos“
Drugo, dopunjeno izdanje
Kada se govori o hrvatskom plemstvu gradski nobilitet je tretiran kao manje vrijedan: daleko su poznatiji Šubići, Nelipići, Frankopani, Kujrakovići, Babonići, Gorjanski i drugi negoli plemići dalmatinskih gradova. Ipak, plemstvo dalmatinskih gradova uspjelo se ponajprije racionalnom politikom i ne manjim junaštvom othrvati turskoj opasnosti i sačuvati kontinuitet mediteranske kulture i pripadnost europskom krugu. U knjizi su obrađeni podaci o 39 plemićkih obitelji koje godine 1553. nalazi u Splitu mletački sindik Giustiniani te ih popisuje, kao i o nekim dotad izumrlim obiteljima. Autor je utvrdio nastajanje prezimena, grananje i promjene uz analizu razvoja, trajanje, provenijencije te socijalni status pojednih obitelji. Uz tekst o obitelji donesene su i fotografije palača koju su dotične obitelji sagradile ili naslijedile. Izvore za navođenje podataka čine dokumenti koji se čuvaju u Starom splitskom arhivu u Zadru, Staroj splitskoj općini i matičnim knjigama u Splitu, a kojih se autor isključivo držao ne podliježući nekim ranije usvojenim predrasudama i mišljenjima. Osnovni pricip kojeg se autor pridržavao temelji se na metodi kontinuiteta koja podrazumijeva utvrđivanje nepobitnog srodstva između dvije susjedne generacije. Iz arhivskih spisa doznalo se i u kojim su gradskim četvrtima stanovali pojedini plemići pa se tako uspjelo odrediti većinu obitelji iz četrnaestoga, jedan broj iz trinaestoga te nekoliko njih iz dvanaestoga stoljeća. Obrađene su slijedeće obitelji: Geremia, Tartaglia, Lucari, Cindro, De Madijs, Cipci, Grecinio, Macolić, Drago, Dušica, De Comis, Alberti, Petrache-Comuli, Papali, Bulpicella, Grisogono, Maruli-Marulić, De Ciprianis, Karepić, Vitalis, Crneka, Egidij, Boccamaioris, Bubanić, Domonić, Gaudij, De Judicibus, De Cuteis, Martini, Punošević, Križan, Stanko, Slovetić, Hranković, Martunišević, Božićević Natalis, Greco.
U ovom drugom izdanju ponovljeno je ono što je bilo objavljeno 1998. godine, ali znatno prošireno i dopunjemo spoznajama do kojih je autor došao u međuvremenu.
Književni krug Split, 2024. (216 str.)
Izvor: