Predstavljanje knjige „Pisma dida Miloša iz Prvog svjetskog rata (dokument jednog vremena)“

Gradska knjižnica Kaštela u srijedu 22. svibnja 2024. s početkom u 20 sati u Nadbiskupovom kaštelu u Kaštel Sućurcu organizira predstavljanje monografije Pisma dida Miloša iz Prvog svjetskog rata (dokument jednog vremena)

Uz autore monografije – Miloša Mandića, unuka dida Miloša i inicijatora cijelog projekta i Renatu Dobrić, urednicu i priređivačicu knjige, ravnateljicu Gradske knjižnice Kaštela, knjigu će predstaviti prof. dr. sc. Mladenko Domazet, povjesničar Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu koji će govoriti o ratnoj svakodnevici Vranjica i obiteljskoj povijesti tijekom Velikog rata kroz oči dida Miloša i babe Roze, i prof. dr. sc. Tado Oršolić, povjesničar, znanstveni savjetnik i upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru koji će govoriti o sudjelovanju Vranjičana, Solinjana, Kaštelana i Klišana u Prvom svjetskom ratu.

U glazbenom dijelu programa nastupit će praunuk dida Miloša Hrvoje Mandić i prapraunuk Marin Petković.

O knjizi

Knjiga Pisma dida Miloša iz Prvog svjetskog rata kroz prepisku dida Miloša sa suprugom, djecom, majkom, rodbinom, trgovcima i prijateljima daje uvid u život u Vranjicu i Dalmaciji u vrijeme Prvog svjetskog rata, kao i o Sočanskoj bojišnici te o zarobljeništvu u Italiji. 

Unuk Miloš Mandić prikupio je svu pisanu ostavštinu svog djeda koji je mobiliziran 15. veljače 1915. godine u austrougarsku vojsku u 37. domobransku pješačku pukovniju, koja je bila postrojba u sastavu Carsko-kraljevskog domobranstva austrougarske vojske na području vojnog okruga Herceg Novi. Stožer pukovnije bio je u Gružu pokraj Dubrovnika. Dida Miloš je kao bolničar u Prvom svjetskom ratu preko Herceg Novog, Sarajeva i Doboja raspoređen na Sočansku bojišnicu. Na toj je bojišnici 6. kolovoza 1916. godine zarobljen te postaje talijanski ratni zarobljenik. Kao zarobljenik umire u Italiji te je pokopan na groblju u Barletti, gdje i danas počivaju njegove kosti. Pisma, koje je Miloš pisao supruzi Rozi i djeci sačuvana su u originalu, a pisma koje je pisao na druge adrese su evidentirana u Miloševim bilježnicama („notešima“), koje je u Vranjic donosio Milošev suborac, Vranjičanin, Luka Mikelić.

Navedena pisma su od velike važnosti za današnje razumijevanje tadašnjeg načina života u Solinu i Vranjicu tijekom Prvog svjetskog rata te mnogo govore o načinu života hrvatskih vojnika u Prvom svjetskom ratu koji su se borili na Soči. Također se iz pisama mnogo može saznati o tome na kakav su način u tadašnje vrijeme živjeli oni Hrvati koji su se našli u talijanskom zarobljeništvu.

Radi lakšeg praćenja navedenih događaja cjelokupna prepiska je tematski podijeljena na sljedeće cjeline: Miloševa pisma supruzi Rozi i djeci te Rozina pisma suprugu Milošu (153 komada), Miloševa pisma majci, braći i sestrama (107 komada), Miloševi zapisi iz vojske (35 komada), Miloševa pisma ujcu Marinu Biliću (18 komada), pisma rodbini (52 komada), pisma prijateljima i pisma od prijatelja (58 komada), pisma odvjetnicima i trgovcima (38 komada).

Iz navedene prepiske obrađeno je 1580 starih vranjičkih riječi. U knjizi je naveden i spisak 140 mobiliziranih osoba koje dida Miloš spominje u pismima, kao i kazalo s oko 450 imena i prezimena, te 85 toponima.

„Cijela povijest sačuvana je u ovim dopisnicama i pismima. Način života u Vranjicu i Dalmaciji za vrijeme Prvog svjetskog rata: kako su se odgajala djeca, što se jelo, što se sadilo u poljima, na koji način su se naši stari borili protiv filoksere, vjera u Boga, ljubav prema domovini Hrvatskoj, strast za čitanjem i učenjem, koje pjesme su se pjevale, što se čitalo, koji blagdani su se slavili i na kakav način, mobilizacija, odlazak Dalmatinaca u Prvi svjetski rat, boravak na Sočanskoj bojišnici, boravak u talijanskom zarobljeništvu – sve to se da iščitati iz pisama i dopisnica dida Miloša čija je najveća vrijednost u tome što su sve ove sačuvane dopisnice i pisma autentično svjedočanstvo o vremenu Prvog svjetskog rata“, navodi u predgovoru urednica i priređivačica monografije Renata Dobrić.

Knjiga je realizirana sredstvima Splitsko-dalmatinske županije, Grada Kaštela i Grada Solina.


Izvor: