Izazovi pluralizma 1990-ih godina. „History Fest“ 2020.

Udruženje za modernu historiju je objavilo knjigu pod naslovom „IZAZOVI PLURALIZMA 1990-IH GODINA. „History Fest“ 2020.“. Riječ je o većini razgovora koji su obavljeni u okviru četvrtog po redu History Festa, koji je održan od 2. do 5. septembra 2020. godine u online formatu. Glavna tema je bila politička pluralizacija u jugoistočnoj Evropi tokom 1990-ih godina. Zbog pandemije korona virusa broj događaja je maksimalno smanjen, jer veliki broj najavljenih učesnika nije mogao stići u Sarajevo, a neke diskusije su se mogle voditi samo uživo. Planirana Ljetna škola je odgođena, ali doktorska radionica je održana online. U doktorskoj radionici su sudjelovali slijedeći doktoranti: Marino Badurina, Svetozar Matejašev, Karlo Jurak, Una Blagojević, Dino Dupanović, Jovan Muhadinović, Georgi Todorov, Tina Filipović, Edin Omerčić, Dino Šakanović i Dražen Janko.

U okviru History Festa održana su dva velika panela (o različitim interpretacijama uzroka i procesa raspada Jugoslavije, te o političkoj pluralizaciji u Bosni i Hercegovini tokom 1990-ih godina), niz razgovora sa historičarima iz regiona i Evrope o ulozi historičara u javnosti, o historiografiji i nacionalizmu, o saradnji historičara iz Bosne i Hercegovine sa historičarima iz Evrope, te razgovore o nekim važnim historiografskim knjigama koje su se pojavile u posljednje vrijeme i koje imaju određenog uticaja na razvoj historiografije, a poseban dio je bila doktorska radionica, koja je vrlo važan sastavni dio Festa. U svakom od ovih dijelova Festa mogli smo čuti nove interpretacije i nove činjenice. Dobili smo i neke nove uvide u odnose među akterima na političkoj sceni početkom 1990-ih godina. Čuli smo svjedočenja o tome kako je Ante Marković pokušavao nagovoriti Nijaza Durakovića da vodi Savez reformista, kako su tekli razgovori Nenada Kecmanovića sa tadašnjim liderima Saveza omladine, šta je bilo na stolu u razgovorima između rukovodstva Saveza komunista BiH i partijskog rukovodstva u Jugoslavenskoj narodnoj armiji i slično. U diskusijama o nešto širim kontekstima, dobili smo nove uvide u sudbinu turske manjine u Bugarskoj 1970-ih i 1980-ih godina, a posebno vrijedni su bili razgovori sa naučnicima iz regiona o ulozi historičara u javnosti, deklaraciji „Odbranimo historiju“, te o odnosu historiografije i nacionalizma. Time se History Fest potvrđuje kao otvorena platforma za dijalog i taj koncept će se dalje razvijati. To je, možda, na kraju History Festa najbolje kazao Hannes Grandits, profesor sa Univerziteta Humboldt u Berlinu, naglašavajući upravo ovu međunarodnu dimenziju kao važnu karakteristiku koja History Fest izmješta iz regionalnih okvira i daje mu znatno širi karakter.

U ovoj knjizi objavljene su diskusije sa dva panela, razgovori sa pojedinim historičarima o ulozi historičara u javnosti kao i razgovori sa autorima o njihovim knjigama.

Knjiga je dostupna u PDF formatu ovdje.

Izvori:

https://www.historyfest.ba/odjeci/article.html?id=5

https://www.historiografija.ba/article.php?id=296


Odgovori